U raspravi o “Studiji o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka” ponovo je problematiziran način gradnje u Kantonu Sarajevo. Studijom se sugeriše i gradnja parkova za koje mnogi smatraju da nedostaju, kao i druge javne površine poput trgova.
Da građani Sarajeva sve više shvataju značaj javnog prostora, između ostalih, pokazuje njihovo nezadovoljstvo planom vlasti za park Hastahana i namjeru da se na mjestu zgrade hotela “Pošta” napravi viša zgrada iako je ranije obećano da će tu biti napravljen trg.
O tome koliko je javni prostor značajan za kvalitet života razgovarali smo sa arhitekticom Nejrom Durmišević ispred Asocijacije arhitekata Bosne i Hercegovine (AABiH).
“Javni prostori su ono što grad čini gradom. Bez njih, ne bi bile moguće osnovne gradske funkcije. To su prostori po kojima se stvara identitet grada. Naprimjer, New York poznajemo po Central Parku i Times Squareu, Zagreb po Trgu Bana Jelačića i Maksimiru. Evo pitanja za čitatelje: sjetite se koji prostor (ako ijedan) vas asocira na Sarajevo, Zenicu, Banja Luku, Mostar. Bez adekvatnih javnih prostora, život u gradu je otežan, a sam razvoj grada onemogućen, što možemo vidjeti na primjerima gradova u Bosni i Hercegovini gdje je funckija grada u potpunosti ogoljena i svedena na osnovne potrebe stanovanja i rada sa vrlo malo dodatnih sadržaja koji život obogaćuju i podižu standard”, obrazložili su iz AABiH.
Posebno je napomenuli značaj parkova.
“Parkovi pored osnovne, rekreativne funkcije svojim zelenilom i vodenim površinama smanjuju temperaturu u gradu i povisuju kvalitet zraka. Indirektno, kvalitetni javni prostori umnogome povećavaju cijenu nekretnina u njihovoj blizini što doprinosi ekonomiji. Nije uopće čudno da bogatstvo javnih prostora i sadržaja odlikuje gradove sa najvišim stupnjom kvaliteta života”, ukazali su iz AABiH.
Postoje jasni standardi
Za AABiH, kao i za profesoricu na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i političarku Nasihu Pozder nesumnjivo je da glavnom gradu nedostaje javni prostor. Podsjetila je da arhitektura kao nauka nalaže da stanovnici urbane sredine moraju imati dovoljno ovakvog prostora.
“Ono s čim računamo kada razmišljamo o nekom naselju jeste 20 metara kvadratnih zelene površine po stanovniku. To je nešto čime mi operišemo kao matematičkom računicom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da je devet metara kvadratnih zelenila po stanovniku potrebna u smislu funkcionalno dostupnog zelenila. Mi možemo govoriti da Sarajevo ima vjerovatno i 40 metara kvadratnih zelenila, ali je to vangradsko zelenilo. To nije jednako funkcionalnom zelenilu koje nama nedostaje”, ukazala je Pozder.
Ponovila je stav AABiH, a to je da zelene površine u gradovima pozitivno doprinose zdravlju ljudi – snizuju temperaturu zraka tokom ljetnih dana i smanjuju buku. Poručila je da zelene površine koje se nalaze oko grada nisu urbane zelene površine.
Političari, investitori i građani
Iz AABiH su napomenuli da je problem nedostatka javnih površina počeo nedugo poslije Drugog svjetskog rata zaključivši da Sarajevo, kako je rekli, nema prazan prostor na kojem je moguće organizirati javni događaj. Kao razlog za to su naveli nedostatak planske vizije. Nasiha Pozder smatra da je u Sarajevu poslije Drugog svjetskog rata postojalo planiranje, ali da se to ne može reći za period od završetka posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
“Ono što smo uradili nakon ovog posljednjeg rata jeste da smo uopće zanemarili planiranje i da smo planiranje podredili ekonomskom razvoju, što je donekle razumljivo kada ste u poziciji politike. Naravno, politika želi da udovolji investitoru, a investitor želi da oplodi svoj novac. S druge strane imate građane koji čine grad i koji polažu pravo na prostor u kojem žive. Mi smo njih potpuno zanemarili – i politika i investitori. Pogubna je izjava načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića od prije dvije godine kada se govorilo o gradnji na Hastahani, a kada je rekao: ‘To je visoko vrijedna lokacija u centru grada i ona mora biti izgrađena’. U toj rečenici za mene leži cjelokupan odgovor na vaše pitanje. Oni smatraju da visoko vrijedan prostor može i mora biti samo izgrađen – da ne može biti ozelenjen i biti prepušten građanima”, ocijenila je Pozder dodajući da se ne gradi i drugi javni objekti poput vrtića, škola itd.
Pitala je javnost koliko je ovakvog prostora napravljeno u posljednjem periodu, a koliko stambenog prostora. Ukazala je da postoji standard koji je odredio koliko je potrebno vrtića, škola, parkinga, kulturnog sadržaja i drugog za npr. pet hiljada stanovnika.
“Mi i društveni sadržaj prodajemo u bescjenje, a ništa zauzvrat ne dajemo građanima”, upozorila je Pozder.
“Duboko vjerujem u matematiku i te tamo programe”
Sagovornici Klix.ba su imale konkretne prijedloge na kojim lokacijama u Sarajevu graditi nove i veće javne površine. U AABiH misle da se novi trgovi mogu planirati na mnogim, urbanističko gledanim, logičnim pozicijama, na lokacijama poput Marijin-Dvora ili da se postojeći nedovoljno iskorišteni prostori, poput platoa Skenderija, mogu revitalizirati. Nedostatak parkova su u AABiH naveli kao još većim problemom naglasivši da su se zelene površine smanjivale nauštrb gradnje objekata, parkinga i vjerskih objekata.
Nasiha Pozder je ponovila da je samo potrebno primjenjivati pravila struke.
“Načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić je kazao: ‘Oni tamo nekom matematikom i programima na kompjuterima ocjenjuju šta treba i ne treba’. Ja duboko vjerujem i u matematiku i te tamo programe, kao u i u plansku dokumentaciju. Urbanistički plan iz 80-ih godina prošlog vijeka je tačno zacrtao koje su zelene površine. Nema tu posebnog namišljanja šta i kako treba”, kazala je Pozder.
Saglasna je s onima koji misle da je veliki dio zelenih površina u gradu uništen, ali da se moraju zaštititi i kultivisati preostale. To su zelena transverzala od Skenderije prema dvorani Zetra, park Betanija, prostor Barica i lokacije vangradskih općina.
“Imate park šumu Mojmilo za koji je otkupljen veći dio zemljišta, a načelnik Efendić bi morao i o tome razmišljati. To je nekada bio kapitalni projekat i uložilo se jako puno. Za njega vrlo malo građana danas zna jer ne postoji vizualna komunikacija kako da građani dođu do njega. Imate Hum za koji ne vjerujem da će načelnik Novog Sarajeva Nedžad Koldžo puno pričati jer je dopustio da se bespravno napravi veliki broj objekata”, zaključila je Nasiha Pozder.
Predložila je i da se ruševne zgrade sklone i da se umjesto njih prave zelene površine. Iz AABiH su poručili da arhitekti ne mogu riješiti ovaj problem, već da je odgovornost na višim nivoima planiranja.
“Parcijalne i kratkoročne mjere neće dovesti do značajnijeg poboljšanja. Bez korjenite promjene u politici planiranja na općinskom i kantonalnom nivu i jasne i precizne vizije, koja će se dosljedno provoditi, nekog značajnijeg pomaka ne može biti. Ukoliko se ta promjena desi, vrlo je lako napraviti u Sarajevu dovoljan broj javnih prostora”, izjavili su iz AABiH.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
