Nekad 30 vozova dnevno, danas tišina: Hoće li se Unska pruga vratiti?
Nekada je povezivala region i bila jedna od najfrekventnijih željezničkih ruta. Danas je tiha, bez vozova i putnika. Sudbina Unske pruge i dalje je neizvjesna.
Na željezničkoj stanici u Kulen Vakufu Edin Demirović proveo je gotovo četiri decenije radeći. Od skretničara do šefa stanice, pamti vrijeme kada je Unska pruga bila puna života, a kroz ovu dionicu prolazilo i više od trideset vozova u jednoj smjeni.
Danas je slika potpuno drugačija, nema vozova ni putnika, a na stanicama su ostale samo šine i sjećanja na vrijeme kada je željeznica bila žila kucavica ovog kraja.
“Nama voz puno znači, jer kad čuješ sirenu voza, mi smo svi naučili na to. Pogotovo od Martin broda do Knina, ono su svi još više vezani za Unsku prugu, njima je Unska pruga bila život, a i nama takođe. Ovo je bila jedna od najfrekventinjih pruga u onom sistemu. S tom prugom se odvijao i sav tranzit”, kaže za BHRT Edin Demirović, šef Željezničke stanice u Kulen-Vakufu.
Unska pruga nije bila samo saobraćajna linija. Oko nje se odvijao svakodnevni život, rad, putovanja, školovanje i susreti koji su obilježili generacije. Za ljude koji su uz nju odrasli, ona je bila više od pruge, dio identiteta ovog kraja.
“Ovdje sam se udala, a muža sam upoznala putujući u Bihać u školu. Što se tiče pruge, to je bila žila kucavica za sve ove krajeve. To je stvarno bio jedan veliki ogranak razvoja ovih sela, opstanak tih ljudi”, skjeća se Ljiljana Keranović iz Martin Broda.
“Šta da vam kažem, to je bio život. Naši roditelji i djedovi su radili, od toga smo živjeli”, dodaje Luka Medić.
Prije rata Unska pruga je godišnje prevozila više od milion i po putnika i preko četiri miliona tona tereta. Bila je jedna od ključnih tranzitnih linija bivše države i važna veza prema lukama na Jadranu. Danas je taj saobraćaj potpuno obustavljen, a pruga u velikoj mjeri van funkcije. U Parlamentu Bosne i Hecregovine pokrenuta je inicijativa za njenu obnovu i uključivanje u evropsku transportnu mrežu, što je prvi korak ka mogućoj revitalizaciji.
“Da dokažemo opravdanost revitalizacije iste, i da onda na osnovu toga idemo u pravcu zaključivanja sporazuma i da se Unska pruga uvrsti na TEN-T mrežu, na taj način da osiguramo i sredstva za rekonstrukciju iste i što je, kažem, vraćanje onog značaja koji Unska pruga ima za sve nas na području Unsko-sanskog kantona”, objašnjava Albin MUslić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (SDP).
Unska pruga ostaje predmet institucionalnih razgovora i aktivnosti, kako na političkom tako i na državnom nivou. U fokusu su i dalje pripreme za njenu rekonstrukciju i naredni koraci u realizaciji projekta.
“Imamo načelnu saglasnost od hrvatske Vlade jer je jedan dio Unske pruge sa strane Hrvatske. Očekujem do ljeta da će studija biti gotova, gdje ćemo moći konkretno govoriti o potrebama, u smislu materijalnih potreba, ali i rokova za koje se to može napraviti. Mi nećemo odustati od Unske pruge”, tvrdi Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Šine Unske pruge su prazne, bez vozova koji su nekada svakodnevno prolazili ovim krajem. Ostaje tišina i pitanje – kada će se na njih ponovo vratiti vozovi?
