Nekad se moglo putovati vozom u Beč i Budimpeštu: Danas u Hadžiće i Ploče
U periodu godišnjih odmora, putovanje vozom u Bosni i Hercegovini predstavlja izazov zbog ograničenog izbora i lošeg stanja željezničke infrastrukture. Samo je 25% pruga osposobljeno za rad u posljednje tri decenije.
Prema posljednjem izvještaju, Željeznice FBiH su za šest mjeseci ove godine uplatile više od 19 hiljada KM javnim fondovima, čime nastavljaju trend smanjenja glavnog duga prema Poreznoj upravi FBiH, koja je od 2016. do polovine ove godine primila oko 279 miliona KM. Međutim, i dalje su na neslavnom prvom mjestu velikih dužnika Porezne uprave FBiH.
„Može se primijetiti da je minimalan, u relativnom smislu, ovaj stariji dug koji se vraća, uglavnom se hvali tekućim dugovima. To svaka kompanija redovno isplaćuje, nije to nešto čime se možemo pohvaliti. Istina, oko pet miliona je vraćenog duga, na tome im čestitam. Ali, dosta je posla još pred njima,“ kazao je Admir Čavalić iz Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku za N1.
Iako su u Željeznicama FBiH najavili da se planira značajno ulaganje u infrastrukturu, stvarnost je drugačija. Za 2024. godinu, Vlada FBiH je odobrila 30 miliona KM za održavanje postojećeg poslovnog modela. No, kritičari navode da ta sredstva ne dovode do stvarne modernizacije i poboljšanja željezničkog saobraćaja.
„Uglavnom ta sredstva idu na održavanje postojećeg poslovnog modela. Bojim se da je taj poslovni model postao sam sebi svrha,“ ističe Admir Čavalić.
Slični problemi postoje i u Željeznicama Republike Srpske (ŽRS), gdje se proces restrukturisanja, koji je trebao biti završen do kraja 2021. godine, prolongirao na kraj tekuće godine. Dugogodišnji radnici ŽRS kritikuju nedostatak ulaganja u infrastrukturu i zastarjelu tehnologiju.
„Zastarjela tehnologija, zastarjela oprema. Ne ulaže se ni u radioničke i vučne kapacitete. To je sve staro skoro više od 50 godina,“ rekao je Goran Čamdžić, radnik ŽRS.
Ministarstva i direktori Željeznica najavljuju investicije i modernizaciju, uključujući saradnju sa austrijskim državnim željeznicama. Međutim, skeptici sumnjaju u realizaciju tih planova, navodeći prethodna iskustva i neuspjele ponude.
„Ja se bojim da je to samo najava i da nema ništa od toga. Bio sam svjedok, dok sam vodio sindikalne aktivnosti, da su i ranije austrijske i slovačke željeznice nudili neke poslove, koje naše rukovodstvo nije prihvatilo,“ zaključuje Čamdžić.
Na kraju, iako su najave o investicijama u željezničku infrastrukturu prisutne, stvarnost pokazuje da se problemi u ovom sektoru nastavljaju. Bez stvarne reforme i ulaganja, građani i dalje trpe zbog nedostatka kvalitetnog željezničkog saobraćaja.
