Nestašica lijekova u BiH: Građani zabrinuti, nadležni traže rješenja
Problemi u snabdijevanju uzrokovani globalnim krizama i reorganizacijom proizvodnje
Bosna i Hercegovina se suočava sa nestašicom više lijekova, pri čemu su pojedini privremeno nedostupni, dok su drugi trajno povučeni sa tržišta. Razlozi su različiti, uključujući kašnjenje u proizvodnji, probleme u lancu snabdijevanja, odluku proizvođača da ne obnavljaju dozvole, ograničene kapacitete i globalne poremećaje.
Tokom decembra 2024. i početkom 2025. godine, prijavljen je prekid u prometu za 33 lijeka, ali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH tvrde da za većinu postoje generičke alternative. U slučajevima kada jedan proizvođač ne može isporučiti lijek, dostupne su verzije iste aktivne supstance od drugih proizvođača.
Među lijekovima kojih trenutno nedostaje su Klavocin bid, Ventolin, Levemir i Carboplatin, ali i pojedini lijekovi za dijabetes, visoki krvni pritisak i onkološke pacijente, navodi Fena.
Uzroci prekida snabdijevanja i odgovornost proizvođača
Farmaceutske kompanije su obavezne prijaviti prekide snabdijevanja, a ti prekidi mogu biti privremeni ili trajni. Kada su privremeni, moraju dostaviti procjenu kada će lijek ponovo biti dostupan, dok se trajni prekidi uglavnom dešavaju iz komercijalnih razloga, kada proizvođači odluče ne obnavljati dozvole.
Osim finansijskih razloga, privremeni prekidi često su rezultat problema u proizvodnom procesu, poteškoća s nabavkom sirovina ili pakovnog materijala, te globalnih poremećaja u lancima snabdijevanja.
“Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj smo godini nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova, čime smo utjecali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane naše agencije”, navode iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Ipak, priznaju da još uvijek za određene nestašice saznaju od pacijenata i zdravstvenih ustanova, te da tek nakon toga kontaktiraju proizvođače kako bi provjerili dostupnost lijekova i pronašli rješenja.
Od 2018. godine, Agencija koristi informacijski sistem, koji omogućava javnu dostupnost podataka o prijavljenim nestašicama lijekova.
Rast potrošnje antibiotika i povećanje tržišta lijekova
Pored problema s nestašicama, u BiH se bilježi kontinuirani rast potrošnje antibiotika, ali i ukupnog prometa lijekova.
“Potrošnja antibiotika u BiH je u 2023. godini bila 24,7 dnevnih definiranih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražava potrošnja lijekova”, saopštili su iz Agencije, dodajući da je potrošnja u odnosu na prethodnu godinu ponovo porasla.
Ukupan promet lijekova u 2023. godini dostigao je 961.070.902,21 KM, što je značajno više u odnosu na 2022. godinu, kada je iznosio 890.880.527,10 KM.
Građani BiH su u 2023. godini na lijekove koji se izdaju bez recepta potrošili 130.610.636,90 KM, što ukazuje na porast samoinicijativne upotrebe lijekova i sve veću potražnju na tržištu farmaceutskih proizvoda.
