Nevjerovatan slučaj: Suđenje Delimustafiću građane koštalo skoro pola miliona, a još nije ni počelo
Protiv Alije Delimustafića te još tridesetak osoba i sedam firmi posljednji glavni pretres bio je zakazan u februaru 2020. godine, a tada je odgođen kao i prethodni 21. put. U ovom predmetu, u kojem suđenje još nije ni počelo, ukupni troškovi za odbrane po službenoj dužnosti od septembra 2018. do oktobra ove godine iznose 484.884.54 KM. Kazali su nam to iz Kantonalnog suda u Sarajevu i pojasnili da se troškovi odnose na sve radnje preduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno fazi istrage, prethodnog saslušanja i glavnog pretresa.
Izgovor na izgovor
– Iznos se ne odnosi samo na pristup advokata pred sud ili na glavni pretres nego i na druge radnje koje su advokati preduzimali, ulaganje žalbi na rješenja suda, prethodni prigovor protiv optužnice i druge, a shodno advokatskoj tarifi, istakli su iz Suda.
Delimustafić, bivši ministar policije BiH, tereti se da je od 2009. do 2016. organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba u Kantonu Sarajevo. Terete se za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, povredu zakona od strane sudije, pranje novca, krivotvorenje isprave i prevaru. Počinjenjem ovih krivičnih djela stekli su protivpravnu imovinsku korist veću od 10 miliona maraka. Nakon akcije kodnog naziva Pravda, 2017. godine potvrđena je optužnica u ovom predmetu, a optuženi su se početkom 2018. izjasnili o krivici. I tu je sve stalo. Delimustafić je 2019. pušten iz pritvora i to nakon što je u njemu proveo dvije godine.
Iz pravosudne zajednice govore da je u BiH teško provesti postupak s većim brojem optuženih, kao u ovom predmetu, prije svega zbog nepostojanja tehničkih kapaciteta u sudovima. Pandemija koronavirusa došla je kao izgovor više, jer su suđenja otkazivana i prije.
– Još nema apsolutno ništa, nemam alat da bilo šta poduzmem, moj klijent je samo jedan od optuženih, a jedino što možemo je obratiti se Ustavnom sudu BiH, koji će potvrditi da su probijeni rokovi vezano za suđenje u razumnom roku, kaže advokat Ifet Feraget, napominjući da to ipak neće uraditi.
– Jer, ni od toga nema koristi. Ne može Ustavni sud naložiti Kantonalnom sudu da počne suđenje, jer je epidemiološka situacija takva, sud ne zakazuje, veliki je broj ljudi. Ovo više ima veze sa trenutnom situacijom nego sa pravom, smatra Feraget.
Rješenje su pokušali pronaći i članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, pa su tako na jednoj od sjednica razmatrali ovaj slučaj. Neki članovi Vijeća su odgovornim smatrali predsjednika Suda jer je, kako su kazali, on taj koji se bavi organizacijom rada. Rekli su tada da im se trebao obratiti za pomoć ako je potrebno obezbijediti prostor za suđenje van prostorija suda. Međutim, izgleda da je sve ostalo na šturom zaključku sa sjednice Vijeća, koji kaže “ukazali smo da se postupi u skladu sa epidemiološkim mjerama i odlukom Vijeća o organizaciji rada u sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, shodno svojim obavezama i ovlaštenjima “.
No, pomaka ima, jer su nam iz Suda rekli da je u završnoj fazi opremanje predsoblja sudnice II za potrebe suđenja u predmetima sa velikim brojem optuženih, piše Oslobođenje.
Mnogi pravnici su navodili da je problem nastao na samom početku, pa su zamjerali tužiocima što su sastavili optužnicu koja je obuhvatila toliki broj ljudi, govoreći da su trebali izolovati samo najvažnije članove organizirane grupe, kako bi se suđenje lakše provelo.
– Pokušali su oni iscjepkati optužnicu, ali Sud je odbio, jer to je organizovani kriminal, ne znam na šta bi ličilo da se to sad razdvoji. Pitanje je zašto je Tužilaštvo KS-a išlo sa ovako velikim brojem i da li je moglo ići sa pojedinačnim postupcima, jer ne mogu svi biti podjednako važni za cijelu ovu priču, govori Feraget.
Ipak, čini se da Sud nije odbio sve prijedloge Tužilaštva. Nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, Kantonalni sud je pravosnažno osudio Nihada Druškića na uslovnu i kaznu od 74.000 KM. Hamdo Spahić osuđen je također na uslovnu, a Samir Muslić je osuđen na zatvorsku kaznu od pet mjeseci i novčanu od 30.000 KM, dok je Sejda Filipović osuđena na kaznu zatvora od jedne godine te je brisana iz prava vlasnice na nekretninu. U odnosu na Vojka, Dušanku, Dobru i Ratka Đokića predmet je razdvojen i suđenje je u toku.
Pismo VSTV-u
Sada kada je rješenje za prostor u kome će se voditi suđenje na pomolu, saznajemo da sudija odbija raditi. Vladimir Špoljarić je privremeno suspendovan sa funkcije predsjednika Suda, a na njegovo mjesto je kao v. d. došao Igor Todorović, koji je bio predsjednik Sudskog vijeća u ovom predmetu. On za sudiju postavlja Mirzu Đozu, koji je za dodatnog sudiju imenovan na dvije godine. Treba imati u vidu kompleksnost predmeta, tako da čak i da danas počne suđenje, trajat će godinama. Sudija Đozo nedavno šalje dopis VSTV-u kojim traži da ne sudi u ovom predmetu.
Suđenje Aliji Delimustafiću: “Nemaju dovoljno veliku sudnicu u koju će stati svi optuženi”
– Primili smo njegov dopis koji je razmatrala Stalna komisija za efikasnost i kvalitet sudova VSTV-a BiH. Donijela je zaključak da je potrebno tražiti izjašnjenje zamjenika predsjednika Suda, da li je uzeo u obzir načelo ekonomičnosti prilikom presignacije ovako kompleksnog i dugotrajnog postupka na dodatnog suca koji ima ograničen mandat, rekli su nam iz VSTV-a i dodali da će nakon što dobiju odgovor, vjerovatno ove sedmice, ponovo razmatrati ovo pitanje.
Činjenica je da međunarodni pravni eksperti već odavno upozoravaju na to da je u velikom broju koruptivnih predmeta u BiH uočeno kašnjenje u vođenju postupka, što na kraju može dovesti do povrede prava optuženog na suđenje u razumnom roku, ali i do izostajanja odgovornosti.
