Dok većina radnika svojim platama jedva uspijeva da se prehrani, a mnogi penzioneri preživljavaju zahvaljujući javnim kuhinjama, u BiH ima i građana kojima ama baš ništa nije skupo.
Tako pojedinci, a da praktično i ne trepnu, kupuju kuće vrijedne preko milion maraka, poslovne prostore čiji kvadrat premašuje 6.000, te stanove koji po kvadratu koštaju i po 4.000 KM.
Po dubini džepa, rame uz rame sa njima su i zaljubljenici u luksuzne limuzine, kojima ništa nije da za jedan automobil iskeširaju i više od 500.000 KM.
A kad dođe vrijeme odmora, svima njima je zajedničko ljetovanje i zimovanje na najegzotičnijim destinacijama, za koje su obični smrtnici samo čuli.
U turističkim agencijama saznajemo da bogataši iz BiH uglavnom ljetuju na Baliju, Sejšelima, Maldivima, te Turskoj, grčkim ostrvima, Kipru, gdje desetodnevni aranžman za jednu osobu ide i do vrtoglavih 10.000 KM. Prosta računica kaže da četiri dana uživanja na nekoj od ovih destinacija koštaju taman toliko koliko godišnje dobije jedan penzioner koji prima prosječnu penziju.
Javna kuhinja
S druge strane, oko 25 odsto domaćinstava u Srpskoj nije u prilici da bar svaki drugi dan ima neki mesni, pileći ili riblji obrok ili vegetarijansku zamjenu. Po statističkim podacima, u RS ima 49.805 siromašnih domaćinstava, čija su mjesečna primanja do 362 marke, te 126.043 siromašnih pojedinaca.
Kako potvrđuju u penzionerskim udruženjima, mnogi njihovi članovi preživljavaju zahvaljujući besplatnom obroku u nekoj javnoj kuhinji ili hljebu koji građani ostavljaju na kontejnerima.
Većina njih, ali i radnika, kao i nezaposlenih, sigurno ne zna ni kako izgleda „porše-911 GT2/kupe“, koji je za ukupno 518.500 KM prije par mjeseci kupio jedan srećnik u BiH. Riječ je o, godinama unazad, najskupljem automobilu koji je uvezen u BiH.
Pet najskupljih limuzina koje smo uvezli lane koštalo je čak 2,28 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Najskuplja prometovana kuća u Srpskoj prošle godine koštala je 1,1 milion KM, dok je godinu ranije cijena najskupljeg prometovanog stana iznosila 631.000, a najskupljeg poslovnog prostora 845.790 KM.
Iako je riječ o ciframa od kojih se vrti u glavi, ne treba zanemariti činjenicu da, pored onih koji jedva preživljavaju, pojedinci zarađuju ogromne pare.
Tako su, prema podacima Poreske uprave RS, pretprošle godine u Srpskoj samo četiri čovjeka ukupno zaradila gotovo 13 miliona KM. Ubjedljivo najveći dohodak prikazalo je jedno fizičko lice iz Bijeljine – oko 8,5 miliona KM po osnovu dohotka od kapitalnih dobitaka, odnosno razlike između prodajne i nabavne cijene onoga što je poreski obveznik prodao.
Potrošačka korpa
Ekonomista Zoran Pavlović kaže za Srpskainfo da mnogi ljudi svojim primanjima ni približno ne mogu da podmire trošak potrošačke korpe.
– S druge strane, mali broj građana enormno zarađuje, i te pare olako troše, jer se nisu namučili da dođu do njih. Ponašaju se po principu „kako došlo – tako otišlo“ – ističe Pavlović.
Dodaje da je socijalna raslojenost u našem društvu ogromna, u dobroj mjeri i zbog toga što poreski sistem nije koncipiran tako da opterećuje bogate, a rasterećuje siromašne.
– Mi već odavno nemamo srednje klase, u koju ne spadaju čak ni poslodavci manjih firmi, jer većina njih posluje na granici opstanka – tvrdi Pavlović.
Multimilioneri
Iako ne postoje precizni podaci koliko u BiH ima milionera ili multimilionera, neka istraživanja ukazuju na to da u ovoj državi živi preko 500 ljudi koji na svojim računima u komercijalnim bankama imaju po milion KM i više. Takođe, tu je i oko 100 multimilionera, čije bogatstvo vrijedi nešto više od deset milijardi KM.
S druge strane, u BiH ima preko 440.000 nezaposlenih, dok za platu ispod prosjeka rade skoro dvije trećine zaposlenih, a desetine hiljada radnika od prvog do prvog preživljavaju od minimalca.