Novalićeva vlada iskoristila pandemiju: Za dvije godine u javna preduzeća FBiH uhljebljeno 1.500 radnika!

U devet javnih preduzeća u FBiH u protekle dvije godine zaposleno je 1.500 novih radnika. Od toga, njih 22 posto zasnovalo je radni odnos van konkursne procedure. Prijem zaposlenika bez javnog oglašavanja predviđen je i internim aktima preduzeća, a praksa zapošljavanja “poznatih kandidata” se nastavlja, objavio je Ured za reviziju institucija u FBiH.

Ured za reviziju institucija u FBiH obznanio je nedavno Izvještaj o praćenju realizacije preporuka iz Izvještaja revizije učinka “Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH” za period juli 2018 – novembar 2020. godine analizirajući realizaciju 11 prethodno izrečenih preporuka od čega je devet preporuka većina predmetnih subjekata djelimično realizovala. Dvije preporuke nisu implementirane.

Tako je u drugoj polovini 2019. godine i tokom pandemijske 2020. godine u devet javnih preduzeća u FBiH obuhvaćenih revizijom zaposleno 1.500 osoba. Njih 1.170 ili 78 posto primljeno je putem konkursa, a 330 ili 22 posto bez konkursa.

Prvobitni Izvještaja revizije učinka odnosio se na razdoblje 2014 – 2016. godina, a razmatrane su i određene informacije iz 2017. godine. Cilj je bio ispitati postupak zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH i uzroke nedovoljne transparentnosti zapošljavanja. Predmetom revizije bilo je: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, Hrvatska pošta d.o.o. Mostar, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik – Bila, Zavisno društvo Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, Parlament FBiH, Vlada FBiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavoda za zapošljavanje i službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i Bosansko-podrinjskog kantona.

Tada je utvrđeno da su javna preduzeća iz uzorka zaposlila 2.282 novih radnika. Od toga je 73 posto odnosno 1.674 radnika primljeno bez konkursa.

Pad postotka zaposlenih osoba bez konkursa u odnosu na razdoblje 2014 – 2016. godina ne treba da čudi jer su djelimičnim usvajanjem preporuka navedene institucije i preduzeća omogućili, tačno koliko im i odgovara, da pod okriljem bolje uređenih zakonskih procedura i neoborivih statističkih podataka “poznati kandidati” budu zaposleni bez mnogo “buke”.

Dževad Nekić, generalni revizor u Uredu za reviziju institucija u FBiH za Raport ističe da je postupanje po preporukama trebalo biti efikasnije.

“Osiguranje transparentnosti i regularnosti rada javnih preduzeća obaveza koju preduzeća i ostale nadležne institucije imaju prema građanstvu i općoj javnosti. Transparentnim zapošljavanjem treba omogućiti svim nezaposlenim osobama iste šanse i jednak pristup slobodnim radnim mjestima. Jedino na ovaj način moguće je obezbijediti zapošljavanje najboljih kandidata i kandidatkinja, kako bi javna preduzeća u konačnici postizala bolje poslovne rezultate i efikasnije upravljala javnim sredstvima”, smatra Nekić.

Tiha voda, brijege valja

Ured za reviziju institucija u FBiH javnim preduzećima iz uzorka dao je dvije proporuke. Prva se odnosila na javno objavljivanje informacija putem sredstava javnog informisanja, internetskih stranica preduzeća, zavoda/službi za zapošljavanje i drugih oblika komunikacijskih kanala o svakom pojedinačnom zapošljavanju kako bi sva lica koja traže posao imala jednak pristup informacijama o planiranom zapošljavanju.

Navedenu preporuku u potpunosti provelo je Zavisno društvo Rudnik uglja „Gračanica“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje i JP Hrvatske elekomunikacije d.d. Mostar. Na nju se oglušilo Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik-Bila. Ostala preduzeća istu su djelimično provela.

U skladu sa zakonskom regulativom, pojam „poznati kandidat“ danas se odnosi na one koji su bez konkursa prethodno zapošljavani na kraći period ili su radili kao pripravnici ili su samoinicijativno dostavljali molbe za zapošljavanje. Bez konkursa je tako u periodu 2019 – 2020. godina JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo primila 25 radnika, ZD RMU „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik-Bila 17, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 53, BH Telecom d.d. Sarajevo 80, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo 72, Hrvatska pošta d.o.o. Mostar 47 i JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar 36.

Druga preporuka odnosila se na usvajanje internih akata javnih preduzeća kojima bi se jasno definisale procedure zapošljavanja, a svaka faza u postupku zapošljavanja bila bi jasno propisana, adekvatno dokumentovana i podložna provođenju nadzora. Praćenjem je procijenjeno da je osam preduzeća djelimično realizovalo datu preporuku ali da akti ne definišu precizno postupak zapošljavanja i kontrole kada se zapošljavanje vrši bez javnog oglašavanja. Preporuku opet nije relizovalo Zavisno društvo RMU „Abid Lolić“ d.o.o. Travnik-Bila.

Nekić napominje da je obaveza revidiranih institucija da realizuju preporuke, a organa zakonodavne i izvršne vlasti da zahtijevaju odgovornost dužnosnika koji upravljaju javnim resursima.

„Posebnu ulogu mogu imati Vlada FBiH i kantonalne vlade, koje putem nadzornih odbora i drugih mehanizama kontrole trebaju uticati na odgovorno poslovanje javnih preduzeća i veći stepen implementacije revizorskih preporuka“, pojašnjava Nekić i dodaje da je to obaveza koju javne institucije moraju ispuniti ne samo prema Uredu za reviziju već i prema građanima i građankama odnosno društvu u cjelini.

Iznimke u zapošljavanju

Vlada FBiH je svoj dio posla, prema kome je željela i u omjeru u kojem je željela, obavila. Djelimično je provela dvije preporuke.

Zakonska regulativa unaprijeđena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu i propisana obaveza da se zapošljavanje u javnom sektoru vrši nakon provedenog postupka obaveznog javnog oglašavanja. No, Uredbom o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH, usvojenom početkom 2019. godine, predviđene su iznimke od obaveze zapošljavanja putem javnog oglašavanja što nije bilo predviđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu. Uredbom nije propisano ni da se u radni odnos prima najuspješniji kandidat s liste niti je propisan način dokumentovanja provedene konkursne procedure.

Zanimljivo je da je Vlada FBiH donijela i Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH kojom su prošireni izuzeci od obaveze javnog oglašavanja prilikom prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH, a period zapošljavanja na ovaj način produžen sa 120 dana na šest mjeseci.

Stoga ne čudi da je kao olakšica stranačkom zapošljavanju uveden i izuzetak koji omogućava prijem u radni odnos bez javnog oglašavanja na period do 12 mjeseci za vrijeme proglašenog stanja prirodne i druge nesreće ili epidemije zarazne bolesti u FBiH kao i vanrednog stanja koje proglase nadležne institucije, piše Raport.

Vlada FBiH djelimično je provela i preporuku kojom je u skladu s dopunama Zakona o javnim preduzećima u FBiH trebala donijeti nedostajuću Uredbu kojom će se javnim preduzećima u FBiH detaljnije urediti principi obavljanja djelatnosti od javnog društvenog interesa, te propisati objavljivanje informacija o transparentnosti finansijskih odnosa čija se javnost na internetskim stranicama javnih preduzeća zahtijeva ovom Uredbom. Uredbom pak nije uređen princip „slobodnog pristupa informacijama“ niti je jasno propisano koje sve informacije prema ovom principu javna preduzeća trebaju objavljivati na svojim internetskim stanicama.

Preporuka koja nije provedena odnosi se na jasno propisivanje nadležnosti u provođenju nadzora nad zapošljavanjem u javnim preduzećima FBiH odnosno obaveza nadzornih odbora javnih preduzeća i resornih ministarstava u ovom pogledu.

Dakle, Vlada FBiH preporuke je djelimično usvojila ali smišljeno nemijenjajući ono što, u datim okolnostima, politički nije poželjno poput nadzora nad zapošljavanjem, svjesna činjenice da je uloga Ureda za reviziju institucija FBiH da revidira, ukaže na slabosti i nedostatke, a ne da sankcioniše. I šta sada?

Prema Nekićevim riječima, Ured za reviziju funkcioniše u „parlamentarnom modelu“. Izvještaji revizije trebaju pružiti objektivne i pouzdane informacije Parlamentu i Vladi FBiH odnosno zakonodavnim i izvršnim organima nižih nivoa vlasti koji dalje trebaju poduzeti odgovarajuće mjere i tražiti odgovornost za nezakonito, neefikasno i netransparentno trošenje javnih sredstava.

„Važno je napomenuti da, shodno Zakonu o reviziji institucija u FBiH, Parlament FBiH može na osnovu nalaza i preporuka datih u godišnjem izvještaju o reviziji i/ili godišnjem izvješaju o izvršenju budžeta smanjiti budžet jedne ili više budžetskih institucija ili poduzeti druge odgovarajuće korektivne radnje“, poručuje Nekić.

Može ali očigledno neće.

U konkretnom slučaju, Parlament FBiH trebao je okončati proceduru donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojim će se propisati obaveza zapošljavanja putem javnog oglašavanja. Preporuka je djelimično provedena jer u Zakona nisu uvrštene kaznene odredbe u slučaju nepoštivanja ove obaveze.

Po principu „ugledaj se na starije“, ni nadležnim ministarstvima nije mnogo stalo do preporuka.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i ostala resorna ministarstva koja vrše ovlaštenja u javnim preduzećima iz nadležnosti FBiH trebala su izraditi procedure za provođenje nadzora, praćenje rada i monitoring u javnim preduzećima FBiH uz obavezu podnošenja izvještaja Vladi FBiH. Preporuka nije provedena jer Vlada FBiH, a ni resorna ministarstva, nisu učinili ništa da urede regulatorni okvir koji bi omogućio njenu primjenu.

Kako je za opstanak na bh. političkoj sceni, što uključuje i omogućavanje netreansparentnog zapošljavanja u javnim preduzećima, veoma važno „ne talasati“ i „vuku ići niz dlaku“, a vukovi su u ovom slučaju političke vođe, ministarstva su se oglušila i na cjelovito provođenje preporuke o kontinuiranoj analizi planova i izvještaja o zapošljavanju u javnim preduzećima u FBiH uz obaveznu kontrolu načina i postupka zapošljavanja o čemu bi redovno trebala obavještavati Vladu FBiH. Obrazložili su da nisu nadležni. Preporuka je djelimično provedena jer su ministarstva zaprimala izvještaje o radu i poslovanju javnih preduzeća i dostavljala ih Vladi FBiH na usvajanje ali nisu analizirala način i postupak zapošljavanja. A zašto i bi?

Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike preporučeno je da okonča izradu nedostajućih propisa kojim će se osigurati pretpostavke za adekvatno i proaktivno posredovanje u zapošljavanju kroz izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, donošenjem Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja i Pravilnika o aktivnom traženju posla kako bi se uspostavile kvalitetne evidencije u oblasti zapošljavanja i osiguralo aktivno posredovanje u zapošljavanju između nezaposlenih osoba i poslodavaca. Pravilnik o evidencijama u oblasti zapošljavanja je donešen ali nije okončana izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Federalni zavod za zapošljavanje (FZZ) i službe za zapošljavanje KS, TK i BPK trebali su ubrzati aktivnosti usklađivanja i ažuriranja podataka o osobama s evidencije službi za zapošljavanje kako bi se omogućila uspostava kvalitetnih evidencija o aktivnim tražiocima posla što je djelimično i provedeno. Na evidenciju o aktivnim tražiocima posla još uvijek se čeka.

Trebalo je osigurati i proaktivnu saradnju s javnim preduzećima kako bi se unaprijedilo posredovanje u zapošljavanju između javnih preduzeća i nezaposlenih lica evidentiranih na službama za zapošljavanje. Preporuka je ponovno djelimično realizovana. Osim objavljivanja javnih oglasa, FZZ i službe za zapošljavanje nisu kontaktirali javna preduzeća kako bi imali blagovremene informacije o planiranom zapošljavanju u predstojećem periodu i o tome obavijestili sve tražioce posla.

Odanost je najvažnija

Ured za reviziju institucija u BiH je onaj prvobitni Izvještaj revizije učinka „Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH“ iz 2018. godine dostavio na postupanje Parlamentu FBiH koji ga, eto, do sada nije razmatrao niti je Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju provela aktivnosti na praćenju implementacije datih preporuka.

Uzročno-posljedično, rezultati provedenog praćenja realizacije preporuka pokazali su da su „neophodne konkretnije i sveobuhvatnije aktivnosti subjekata revizije kako bi realizacija preporuka bila potpuna i kako bi se osigurala transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima.“

Iako Dževad Nekić, generalni revizor u Uredu za reviziju institucija u FBiH konstatuje da je učinjen određeni napredak u ovoj oblasti, svjestan je su neophodne dodatne i konkretnije aktivnosti nadležnih institucija.

„Praćenje realizacije preporuka iz objavljenih izvještaja revizije učinka završna je faza u revizijskom ciklusu. Uvažavajući činjenicu da je transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima aktuelna tema, postoji mogućnost da ćemo nakon proteka određenog vremena provesti novu reviziju na ovu temu kako bi se provjerilo unapređenje stanja u toj oblasti“, zaključuje Nekić.

U međuvremenu, do nekog novog revizorskog izvještaja, neke nove vlade, nekih drugih ministara i direktora, praksa zapošljavanja u javnim preduzećima nastaviće se kao i do sada: zapošljavat će se oni najodaniji i najposlušniji sa ili bez konkursa od milja nazvani „poznati kandidati“.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79