Regija BiH Nudite li torte, šminkanje ili odjeću na Facebooku, inspekcija bi vam mogla...

Nudite li torte, šminkanje ili odjeću na Facebooku, inspekcija bi vam mogla pokucati na vrata

U želji da zarade novac kako bi prehranili porodicu, kako bi prikupili novac za školovanje, osigurali prihode domaćinstvu, ili pored redovnih primanja ostvarili dodatnu zaradu, mnogo građana kao jednu od mogućnosti vidi prodaju ili ponudu usluga putem društvenih mreža.

Jedni prodaju odjeću, drugi nude usluge čišćenja, neki kuhaju pite i kolače, prave rođendanske torte, ostali nude usluge šminkanja, iznajmljuju haljine ili pružaju usluge čuvanja djece ili ljubimaca.

Kako se oglašavati nego putem Facebooka, Instagrama ili drugih popularnih mreža, gdje je daleko veća mogućnost da se dođe do potencijalnih kupaca.

S druge strane, neko to prati i prijavljuje inspekcijama, da li zbog ljubomore ili ste mu konkurencija ili pak nešto treće.

Inspekcija uglavnom u ovim slučajevima djeluje po prijavi te stupa u kontakt sa osobama koje te usluge nude jer “rade nacrno” i pozivaju ih na razgovor. Detalje o postupcima koji se pokreću protiv neprijavljenih prodavača iz Kantonalne inspekcije Kantona sarajevo nisu nam željeli otkrivati.

Vildana Brdarić, stručna savjetnica za informisanje Kantonalne inspekcije Sarajevo, ističe da je tačno da je “u toku više inspekcijskih postupaka i provjera na okolnosti obavljanja trgovinske djelatnosti putem društvenih mreža”.

– Inspektori ove uprave poduzet će sve ono što je u okvirima njihovih zakonskih mogućnosti i ovlaštenja, smatramo da u ovom trenutku druge pojedinosti o načinu provođenja inspekcijskog postupka ne treba posebno pojašnjavati – kazala je Brdarić.

Brdarić ističe kako je internet-trgovina na području Federacije Bosne i Hercegovine regulisana Zakonom o unutrašnoj trgovini i prema odredbama tog zakona tom vrstom trgovine se “mogu baviti fizička lica koja imaju odobrenje za rad općinskih organa, kao i pravna lica upisana u sudski registar nadležnog suda, uz izjavu o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta, ovjerenu kod nadležnog organa”.

– Potrebno je napraviti razliku između registriranih subjekata koji, uz prodaju u poslovnom prostoru, nude potrošačima i mogućnost online kupovine, te fizičkih osoba koje putem društvenih mreža iz vlastitih domova nelegalno nude različite proizvode i usluge, čije korištenje za građane može predstavljati i potrošački rizik, bez mogućnosti povrata novca ili zamjene proizvoda – pojašnjava Brdarić za Faktor.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
LM