O Benjamini Karić: Upitno postavljanje spomenika, zbrke s tenderima, diplomatski pasoš i populistički pristupi

Nakon komplikacija u vezi s (ne)izborom Bogića Bogićevića za gradonačelnika Sarajeva, 12. aprila 2021. godine, na čelo glavnog grada dolazi Benjamina Karić (SDP), koja je do tada bila manje poznata široj javnosti.

Karić je predstavljena kao gradonačelnica koja će se zalagati za „prava i ravnopravnost svih građana“, a na početku svog mandata je dala značajno obećanje o borbi protiv korupcije i transparentnosti u radu.

Brzo nakon preuzimanja funkcije, potpisala je Sporazum o saradnji u aktivnostima prevencije i borbe protiv korupcije, koji je, kako je tada objavljeno, Grad Sarajevo ranije odbijao potpisati.

“Rekla sam NE korupciji u Gradskoj upravi! Zahvaljujem Erduanu Kafedžiću i Eriku Larsonu ispred Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS na saradnji, učinit ću sve što mogu da osiguram punu transparentnost u radu Gradske uprave u skladu sa evropskim standardima”, rekla je gradonačelnica Karić.

Žurnal će uskoro nakon toga objaviti da se navike gradonačelnice Karić, posebno u vezi s javnim nabavkama, u nekim aspektima ne razlikuju značajno od navika njenog prethodnika, Abdulaha Skake (SDA). Podsjećamo da je protiv Skake podignuta optužnica zbog sumnje da je počinio određena krivična djela tokom svog mandata kao gradonačelnik, o čemu je Žurnal ranije pisao, a suđenje je trenutno u toku.

Kao i tokom Skakinog mandata, Grad Sarajevo je nastavio s potpisivanjem netransparentnih direktnih sporazuma.

U prva četiri mjeseca mandata gradonačelnice Karić, Grad je sklopio ukupno 47 ugovora putem javnih nabavki, pri čemu je više od 91% njih predstavljalo netransparentne, direktne sporazume!​

Radi se o postupku javne nabavke u kojem ugovorni organi mogu direktno kontaktirati željenog dobavljača i sklopiti ugovor bez potrebe da otvore mogućnost drugim kompanijama da dostave svoje ponude, pod uslovom da ukupna vrijednost ugovora ne premašuje 6.000 KM bez PDV-a. Mnoge analize su pokazale da se ova vrsta ugovora, iako je legalna, često zloupotrebljava.

Ova praksa nastavila se i u narednim godinama. Prema do sada dostupnim podacima, Grad Sarajevo je u mandatu Benjamine Karić sklopio čak 537 direktnih sporazuma, čija ukupna vrijednost iznosi oko 1,75 miliona maraka bez poreza! U procentima, direktni sporazumi čine otprilike 86% svih zaključenih ugovora.

Foto: Portal javnih nabavki

Kako bi sve izgledalo još sumnjivije, pojedinačna vrijednost velikog broja direktnih sporazuma iznosi tačno 6.000 KM ili je tek malo niža.

SVE TAJNE SPOMENIKA TVRTKU

Jedna od najistaknutijih tema bila je postavljanje spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, koje je pratilo niz kontroverznih odluka koje su, barem u početku, pokušane sakriti od javnosti.

Na godišnjicu Povelje Kulina bana, 29. avgusta 2023. godine, Sarajevo je dočekalo novi spomenik – bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Smješten ispred zgrade Predsjedništva BiH, spomenik je postavljen tokom noći, bez prethodne najave i bez svečanog otvaranja. Mnogi smatraju da je njegovo postavljanje više ličilo na gerilski potez nego na dostojanstvenu ceremoniju.​

Foto: zurnal.info

Javnost nije obaviještena o tome da li su i kakve dozvole pribavljene, a Žurnal ukazuje na problematično trošenje 5.800 maraka javnog novca, koji je utrošen za izradu idejnog i glavnog projekta s vanjskim uređenjem spomenika, ali na lokaciji u naselju Pofalići, a ne ispred zgrade Predsjedništva.

Pored toga, 1.000 KM potrošeno je na uslugu geodetskog snimanja lokacije u ulici Mis Irbina, što je bilo neophodno za konkursnu proceduru u cilju izrade idejnog rješenja spomenika. Ova ulica se, međutim, nalazi s druge strane zgrade Predsjedništva BiH i nije povezana s lokacijom na kojoj je postavljen spomenik kralju Tvrtku.

Uz to, ranije je Grad Sarajevo platio 6.000 KM za izradu glavnog projekta spomenika bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, uključujući vanjsko uređenje.

Dok se gradonačelnica ponosila novim spomenikom, ne spominjući način njegovog postavljanja, Žurnal otkriva izuzetno važne detalje.

Nikada nije pribavljena saglasnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Osim toga, pronađena je zakonska mogućnost zaobilaženja ove institucije, pri čemu je ključnu ulogu odigrao načelnik općine Centar, Srđan Mandić. Treća bitna tačka odnosi se na formalno proglašenu izložbu „Srednjovjekovna bosanska država – Kralj Tvrtko I Kotromanić“, za koju Općina Centar izdaje privremenu dozvolu za korištenje javne površine. Nakon isteka, privremena dozvola se redovno produžava.

Spisak spornim detalja vezanih za postavljanje spomenika tu ne staje, jer je ugovor za izradu postamenta, odnosno podnožja kipa, zaključen tek tri i po mjeseca nakon što je spomenik kralju Tvrtku postavljen!

Ovo potvrđuju zvanični podaci s Portala javnih nabavki, uprkos oprečnim informacijama koje su dolazile iz Gradske uprave. Celi proces pratio je i poništenje prethodnog tendera, kao i nekoliko direktnih sporazuma povezanih s projektom izrade postamenta.

I TRANSPARENTNI TENDERI SU SUMNJIVI

Kada je Gradska uprava provodila transparentne postupke, kao što je nabavka Office 365 licenci, uslovi u tenderskoj dokumentaciji postavljeni su tako da ih može ispuniti vjerovatno samo jedna firma na tržištu, prema informacijama Žurnala.

U tenderu iz prošle godine, Grad Sarajevo je, između ostalog, od ponuđača zahtijevao da imaju stručnjaka s Microsoftovom MVP nagradom za „Cloud tehnologije“.

Međutim, izazov predstavlja činjenica da ovu nagradu, koja se dodjeljuje u različitim kategorijama, posjeduje samo nekoliko pojedinaca iz BiH. Ključno je napomenuti da se radi o nagradi, a ne certifikaciji, a IT stručnjaci su ukazivali na to da ovakav uslov, osim što je nerazuman, značajno smanjuje konkurenciju. Ova tvrdnja se pokazala tačnom, jer je na adresu Gradske uprave stigla samo jedna ponuda, gotovo identična procijenjenoj vrijednosti nabavke – od firme Kamer Commerce, u iznosu od 93.950 KM bez PDV-a.

DIPLOMATSKI PASOŠ, STAN, POPULIZAM…

Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, ponovo se našla u središtu medijskih spekulacija nakon što je Žurnal objavio informaciju o njenom posjedovanju diplomatskog pasoša, iako funkcija gradonačelnika ne omogućava to pravo. Ovaj pasoš dobila je sredinom 2022. godine od bivše ministrice vanjskih poslova BiH, Bisere Turković, koja je procijenila da je gradonačelnica od posebnog značaja za zemlju.

Na početku svog mandata, kako je pisao portal tačno.net, Benjamina Karić je, na inicijativu vijećnika NIP-a, potpisala ugovor s Televizijom Kantona Sarajevo u vrijednosti od oko 25.000 KM za prijenos osam sjednica Gradskog vijeća. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to što je ugovor sklopljen Odlukom o izuzeću primjene Zakona o javnim nabavkama, što je značilo da se nisu razmatrale ponude drugih medijskih kuća za emitovanje direktnih prijenosa sjednica.

Jedan od najistaknutijih projekata u mandatu Benjamine Karić bio je projekt obnove fasada. Zanimljivo je da je u zgradi koja je renovirana, ona kupila stan! Konkretno, radi se o zgradi u Titovoj 19, smještenoj u strogom centru Sarajeva.

Prema navodima iz medija, stan je kupljen ispod tržišne cijene, a stvarna kvadratura iznosi 136 kvadrata, dok se u ZK izvatku navodi samo 70 kvadrata. Ova informacija postaje posebno značajna jer se radi o nacionalnom spomeniku, a dozvole za proširenje stana nisu nikada pribavljene.

Iako se stan nalazi na teritoriji općine Centar i gradonačelnica je dala naznake da će tu živjeti, Benjamina Karić se ove godine kandidovala za načelnicu druge općine – Novo Sarajevo.

Zanimljivo je da je aktuelna gradonačelnica u prethodnim godinama stekla veliku popularnost. Ova popularnost došla je zahvaljujući populističkim izjavama, različitim potezima, dodijeljenim nagradama, ali i ponekad znakovitoj šutnji…