Mariana Costea je dva mjeseca radila na jednom seoskom imanju u Bavarskoj. I nije više izdržala. Neplaćeni prekovremeni sati. Prljavi smještajni kapaciteti. Bez zaštitnih mjera protiv korone.
– Nisam htjela prihvatiti da nas osmero spavamo u jednoj sobi, da osam ljudi dijeli jednu kupaonicu, a 30 jednu kuhinju, priča za DW ova sezonska radnica iz Rumunije.
U jednom mini-busu s osam sjedišta svako jutro bi se 14 ili 15 osoba prevozilo na polje na kojem se radilo, a navečer ih se vraćalo “kući”, priča ona. Pravila zaštite od korone u Njemačkoj ustvari izgledaju sasvim drugačije – i ona su trebala vrijediti i za istočnoeuropske sezonske radnike.
Sve odavno poznato
Mariana Costea je samo jedan slučaj, a proteklih sedmica i mjeseci su brojni istočnoevropski radnici skupili dovoljno hrabrosti da javno govore o nemogućim uslovima rada i života u njemačkim preduzećima – u mesnoj industriji, kod dostavljača, u sektoru njege, na građevini ili u poljoprivredi.
To je situacija koja je, kako priznaje i savezni ministar rada Hubertus Heil, već odavno poznata:
– Korona je poput povećala. Zbog nje vidimo i stvari koje već i ranije nisu bile u redu, rekao je Heil na konferenciji za novinare u Berlinu.
A o tim “stvarima” za DW priča i Alex B. On želi ostati anoniman. Boji se mogućih represija. Dvije godine je radio u pogonu Tönniesa, kod najvećeg njemačkog proizvođača mesa.
– Oni su nam krali radne sate. Umjesto osam sati, plus 45 minuta pauze, radili smo i po deset do 13 sati dnevno. I nakon toga si gotov, pa i psihički.
“Oni” – to su preduzeća kod kojih je formalno zaposlena većina istočnoevropskih radnika. I Rumun Alex B. nije potpisao ugovor izravno s Tönniesom, već s jednom firmom koja “posreduje” strane radnike. To je bila jedne eksterna firma koja je u klaonici preuzela jedan dio proizvodnje. Ti radnici nisu zaposleni pod istim uslovima pod kojima rade zaposlenici klaonice, već pod uslovima kooperanata. Odgovornost za radne uslove na koncu konca snosi dakle taj kooperant – a ne njemački proizvođač mesa.
Većina tih ljudi nije ustvari plaćena na osnovu odrađenog radnog vremena, već po unaprijed definiranom učinku. A tu količinu posla jednostavno nije moguće obaviti unutar osam sati. To je sistem izrabljivanja, kaže Alex B. A ko protiv tog sistema protestuje, brzo ostane bez posla – njemačka pravila rada u tim uslovima ne vrijede, priča nam Alex.
A nema praktično ni zaštite od korone – preko 1.500 od ukupno 7.000 zaposlenika kod Tönniesa u mjestu Rheda-Wiedenbrück bilo je početkom juna pozitivno na Covid-19. Za kompletnu regiju Gütersloh bio je proglašen novi Lockdown. I sad Državno tužilaštvo vodi istragu protiv Tönniesa te cijelog niza podizvođača – zbog sumnje da su kršili Zakon o zaštiti od zaraznih bolesti.
Krtice u carini
Sistem podizvođača i posrednika, koji su često zemljaci istočnoevropskih radnika, je poput netransparentne mreže koju je teško kontrolirati. Zar ipak u socijalnoj državi kao što je Njemačka ne bi trebalo biti moguće redovno kontrolirati pod kakvim uslovima rade i u kakvim su uslovima smješteni ti ljudi? Teoretski da, kaže Marius Hanganu iz pojekta “Faire Mobilität” (“Poštena mobilnost”) za DW. On je rođeni Rumun i po nalogu krovnog udruženja njemačkih sindikata savjetuje sezonske radnike iz jugoistočne Evrope.
Za provjeru tih uslova je zadužena Njemačka carina, odnosno Zavod za javno zdravstvo, kaže Hanganu. Ali kontrole ne protiču uvijek uspješno. Kao primjer navodi Bavarsku.
– Tri kontrole od carine su bile unaprijed najavljene. Zanimljivo je da i kod jedne takve institucije kao što je carina postoji curenje takvih informacija, odnosno da i tamo ima krtica.
I to nema veze s nekom regionalnom direkcijom carine, već s višim nivoima upravljanja, na kojima se sve te informacije i prikupljaju, dodaje Hanganu.
To je prilično težak prigovor. DW je upit o tome poslao i Generalnoj upravi carine, pitali smo jesu li im poznati slučajevi da je neko najavio kontrolu od carinika, dobili smo samo kratki odgovor: “Nemamo o tome nikakvih spoznaja!”.”
Vijesti o porastu broja slučajeva zaraze koronavirusom na seoskim imanjima i u klaonicama političare su natjerale na donošenje određenih mjera. Od 1.januara 2021. ugovori o zapošljavanju radnika preko podizvođača bi trebali biti zabranjeni, barem u mesnoj industriji. A to konkretno znači da se ubuduće u najvećim njemačkim klaonicama neće smjeti zapošljavati tuđe radnike.
Ministar rada Heil je predložio nacrt zakona o kojem bi se u Bundestagu trebalo raspravljati nakon parlamentarne ljetne pauze. Zašto se te mjere ne provode i u drugim područjima, u kojima postoje slični problemi? Na to pitanje Hubertus Heil još nije konkretno odgovorio.
– Imamo i druga područja, radi se o kontroli zaštite na radu. Mi ćemo postrožiti obavezujuća pravila, kako bi mogli intenzivnije nadzirati ugrožena područja, to je bio ministrov odgovor na pitanje DW-a.
Korona kao šansa?
Jedno aktuelno žarište korone u Bavarskoj ponovno je u fokus javnosti gurnulo diskusiju o manjkavim mjerama zaštite i nedostatku kontrola. Na jednom poljoprivrednom imanju u Mammingu (kod Straubinga) više od 170 (od 500) sezonskih radnika pozitivno je testirano na Covid-19, kompletno imanje je stavljeno u karantin. Većina sezonskih radnika je iz Rumunije, nekolicina ih je iz Bugarske, Mađarske i Ukrajine.
Svjesno kršenje higijenskih koncepata i važećih pravila je jedan od razloga za masovne infekcije, rekao je bavarski premijer Markus Söder na konferenciji za novinare u ponedjeljak. On je zatražio oštrije kontrole “tokom dana i noći”, a one bi trebale biti “nenajavljene”. U slučaju kršenja važećih pravila higijene, kazne bi trebale biti povećane sa sadašnjih 5.000 na 25.000 eura. Osim toga, najavio je bavarski šef vlade, svi sezonski radnici u toj saveznoj pokrajini trebali bi biti testirani na koronu. Nije isključio ni Lockdown za kompletnu regiju u kojoj se nalazi to imanje.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
