OSCE upozorava: Novi zakon o Sudu BiH potkopava ključne nadležnosti i prijeti pravnoj sigurnosti

Ugrožena pravna koherentnost, procesuiranje ratnih zločina i usklađenost sa strategijom pomirenja

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini reagovala je povodom prijedloga Zakona o Sudu BiH, te je uputila dopis delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, izražavajući ozbiljnu zabrinutost zbog pojedinih odredbi koje, kako navode, mogu imati dalekosežne negativne posljedice.

Analizirajući prijedlog zakona kroz vlastiti dugogodišnji program praćenja sudskih postupaka, Misija je istakla da, uprkos određenim usklađenostima s preporukama Venecijanske komisije iz 2023. godine, postoje elementi koji značajno sužavaju stvarne nadležnosti državnog suda.

**”Uvažavajući činjenicu da su odredbe kojima se propisuje krivična nadležnost Suda uglavnom usklađene sa preporukama Venecijanske komisije iz 2023. godine i stavovima Misije, Misija ipak izražava bojazan da će odredbe člana 16, stav (3) Prijedloga zakona značajno suziti stvarnu nadležnost Suda, ukidanjem njegove nadležnosti za:

• zauzimanje konačnog i pravno obavezujućeg stava vezanog za sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojem je povjereno sprovođenje zakona Bosne i Hercegovine i
• donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Suda u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo kojeg entitetskog suda ili Suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine”**, stoji u saopćenju OSCE-a.

Iz Misije upozoravaju da bi uklanjanje ovih nadležnosti moglo ozbiljno narušiti dosljednost sudske prakse i dodatno fragmentirati ionako složen pravosudni sistem u BiH.

“Ukidanje nadležnosti Suda za zauzimanje pravno obavezujućeg stava o primjeni domaćih i međunarodnih zakonskih normi moglo imati značajan utjecaj na koherentnost sudske prakse i pravnu sigurnost u već fragmentiranom sudskom sistemu”, naglašeno je.

Dodatno, skreću pažnju na opasnost od usporavanja procesuiranja ratnih zločina, posebno onih koji su već prebačeni sa državnog nivoa.

“Nadalje, oduzimanje mogućnosti za donošenje praktičnih uputstava o primjeni pravnih normi u predmetima genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, moglo bi dovesti do stvaranja dodatnih zapreka u procesuiranju predmeta ratnih zločina u BiH i otežati ostvarenje pomirenja i tranzicijske pravde za najugroženije pripadnike društva – žrtve ratnih zločina. To bi također bilo suprotno i jednom od osnovnih strateških ciljeva Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina”, navodi OSCE.

Zaključuju da bez spomenutih nadležnosti Sud BiH ostaje bez ključnih instrumenata za ispunjenje svoje funkcije.

“Obuhvatanje ovih nadležnosti neophodno je za eliminiranje nedosljednog tumačenja i primjene propisa, te je također neophodni preduslov za stvaranje usklađene domaće sudske prakse. Iz tog razloga, ove nadležnosti moraju biti obuhvaćene novim Zakonom. Prema tome, aktuelne odredbe člana 7, stav (3), tačke (a) i (b) važećeg Zakona o sudu BiH trebaju ostati na snazi, a izostavljene odredbe potrebno je vratiti u njihovom aktuelnom obliku u Prijedlog zakona”, zaključili su iz Misije.

Na kraju, OSCE poziva delegate da iskoriste mogućnosti redovnog zakonodavnog postupka i isprave, kako ističu, ključne manjkavosti u predloženom tekstu zakona.