Parovi iz BiH traže surogat-majke u Gruziji i Ukrajini, Kipru i Meksiku

Surogat majčinstvo jedan je od načina na koji par, koji nije u mogućnosti roditi dijete prirodno iz raznih zdravstvenih razloga, može dobiti djecu. Ova praksa postoji već decenijama, ali u Bosni i Hercegovini je zakonom zabranjena.

Surogat majka je osoba koja nosi i rađa dijete za jedan par koji to dijete kasnije usvaja. Postoji dva načina na koji se vrši pomognut oplodnja: tradicionalno i gestacijsko.

Kod tradicionalnog surogat-majčinstva za stvaranje embrija budućeg djeteta koriste se jajašca surogat majke, što znači da će novorođenče i surogat biti genetski povezani, a danas se ovo rijetko praktikuje. Veću popularnost ima gestacijsko surogat majčinstvo kada surogat djeluje kao nositelj bebe, ali biološki materijal korišten za stvaranje embrija pripada namjeravanim roditeljima što ih čini genetskim roditeljima njihovog budućeg djeteta.

Ovo pitanje se u Federaciji BiH reguliše Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski pomognutom oplodnjom.

“(1) Zabranjeno je objavom javnog oglasa ili na bilo koji drugi način tražiti ili nuditi uslugu rađanja djeteta za drugog (surogat majčinstvo).

(2) Zabranjeno je ugovarati ili provoditi biomedicinski potpomognutu oplodnju radi rađanja djeteta za druge osobe i predaje djeteta rođenog nakon biomedicinski potpomognute oplodnje (surogat majčinstvo).

(3) Ugovori, sporazumi ili drugi pravni poslovi o rađanju djeteta za drugog (surogat majčinstvo) i o predaji djeteta rođenog nakon biomedicinski potpomognute oplodnje, uz novčanu naknadu ili bez naknade, su ništavni”, navodi se u Zakonu.

Međutim, brojni parovi iz Bosne i Hercegovine su se odlučili na taj korak, a to je za Radiosarajevo.ba potvrdila Sanja Jovanović, iz Agencije za koordinaciju vantjelesne oplodnje.

“Obraćaju nam se parove koji žive u Bosni i Hercegovini, ali i oni koji žive i rade u inostranstvu. S obzirom na to da smo jedina agencija na ovim prostorima koja nudi informacije i kompletnu koordinaciju programa sa surogat majkom u inostranstvu, od momenta započinjanja programa do rođenja deteta na našem jeziku, pronalaze nas ljudi iz svih krajeva sveta i kontaktiraju za pomoć”, rekla je Jovanović.

Da je zainteresovanost za ovaj način oplodnje velika pokazuju podaci Agencije iz koje su naveli da im se u posljednje tri godine obratilo blizu 600 parova. Svi ovi parovi dolaze iz raznih zemalja, ali su svi porijekla sa prostora Balkana.

Vjenčani heteroseksualni parovi surogat-majke najčešće pronalaze u Ukrajini i Gruziji, a Jovanović je pojasnila da je razlog tome jeste najpouzdanija zakonska regulativa, kao i činjenica da su ove zemlje finansijski i lokacijski nama najbliži.

Za samohrane očeve i majke situacija je malo drugačija. Oni svoje programe mogu da realizuju na Kipru i u Meksiku.

Iz Agencije su naveli da se ne bave pravnim pitanjima realizacije surogat programa, kao ni bilo koje druge međunarodne agencije, a sve svoje klijente savjetuju da samostalno angažuju pravnu pomoć te da se raspitaju o mogućnostima realizaciji ovih programa i upisa djeteta u zemlji odakle dolaze.

Kontaktirali smo i nadležno ministarstvo kako bi nam pojasnili zašto je surgat-majčinstvo zabranjeno te u vezi drugih pravnih pitanja ove teme, a iz kojeg u trenutku objavljivanja ovog teksta nisu poslali odgovor. Kada nam pošalju, objavit ćemo i njihovo mišljenje o ovoj temi.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79