Plate rastu, ali novčanici sve prazniji: Inflacija pojela povećanje
Minimalna neto plata u Republici Srpskoj od sljedeće godine iznosit će 1.000 KM za nekvalifikovane radnike, dok će za one sa visokom stručnom spremom minimalna plata biti 1.450 KM. Očekuje se da i Federalna vlada uskoro donese odluku o visini minimalca za 2026. godinu.
Međutim, iako brojke na papiru rastu, većina građana taj rast u svakodnevnom životu gotovo da ne osjeti.
Zbog inflacije i stalnih poskupljenja, kupovna moć rapidno opada, pa povećanje plata ne znači i bolji standard. Naprotiv – ljudi sve teže sastavljaju kraj s krajem. Inflacija je za period januar–juli 2025. u odnosu na 2021. godinu iznosila 27,55 posto, što jasno pokazuje koliko primanja zaostaju za rastom cijena.
Cijene osnovnih namirnica u godinu dana su drastično porasle. Kilogram kafe s 19,50 KM skočio je na 30 KM, litra ulja sada košta oko 3,35 KM, dok je kilogram junetine s 18 porastao na 27 KM. Meso, kafa i ulje prednjače u poskupljenjima, a neke namirnice su u odnosu na 2020. godinu čak duplo skuplje.
Građani ističu da iako pozdravljaju svako povećanje plata ili penzija – život im realno nije bolji. Rast troškova života odmah poništi svako povećanje primanja.
Predsjednik Saveza sindikata RS Goran Stanković upozorava:
“Nisu normalne neke stvari da određeni proizvodi budu pet ili šest ili sedam puta veći nego što su u proizvodnji i to sigurno se mora na neki način stati tome u kraj. Nije moguće da u Republici Srpskoj određeni proizvodi koštaju skuplje nego u zemljama zapadne Evrope, a znamo da zato nema stvarno nikakve osnove.”
Iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” kažu da institucije više gotovo i ne pokušavaju zaustaviti rast cijena. Direktorica Murisa Marić poručuje:
“Čini nam se da ovdje više ne postoji ona volja da se nešto poradi na tome da se zaustavi ovako divljanje cijena i da se zaustavi inflacija koja je u Bosni i Hercegovini.”
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da rast plata nije rezultat državne brige o radnicima, nego pritiska tržišta i nedostatka radne snage.
“Živimo gore zato što je to povećanje minimalne plate podrazumijevalo povećanje davanja za penzione i zdravstvene fondove… povećanje troškova će biti veće nego što je povećanje plata.”
Stanje se može opisati jednostavno: plate jesu više, ali kućni budžeti sve manji. U zemlji gdje, prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 17% građana živi u ekstremnom siromaštvu, sa 3 do 5 KM dnevno, a još oko 20% je na rubu siromaštva – povećanje plate bez kontrole cijena ne znači bolji život.
