Pljačka građana BiH uveliko je traje: Cijene nafte i dalje divljaju…

Distributeri nafte i naftnih derivata u BiH i te kako dobro zarađuju koristeći svako poskupljenje nafte na svjetskom tržištu, kao i geopolitička dešavanja, da dodatno zavuku ruke u džep potrošačima u našoj zemlji; nekada u toku sedmice na benzinskim pumpama gorivo poskupi i po dva puta

Saudijska naftna kompanija Aramco objavila je 10. marta na berzi Tavalud u Rijadu da je u 2023. godini ostvarila dobit od 121 milijardu dolara od prodaje nafte, što je umanjenje u odnosu na rekord ostvaren 2022. zbog nižih cijena energenata (kada su zaradili 161 milijardu dolara).

Zarade distributera nafte i naftnih derivata u BiH ne mogu se, naravno, usporediti s jednim od najvećih svjetskih proizvođača nafte u svijetu, ali je nesporna činjenica da i te kako dobro zarađuju koristeći svako poskupljenje nafte na svjetskom tržištu, kao i geopolitička dešavanja da dodatno zavuku ruke u džep potrošača u našoj zemlji. Stoga, i kada u samo jednoj sedmici na benzinskim pumpama dva puta poskupi benzin i dizel – građane to može samo uzrujati, ali ne i začuditi, piše Valterportal.

Pohlepa distributera

Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS i direktor Krajinapetrola, najavio je u februaru da će trend rasta cijena goriva nastaviti.

Globalna situacija u svijetu, kao što su sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, kazao je tada Bajić, jedan su od faktora rasta cijena barela sirove nafte, zaključivši da je „samo u februaru nabavna cijena za barel sirove nafte u rafinerijama za dizel porasla za 19 i benzina za 15 posto, odnosno da prerada nafte u rafinerijama nikada nije bila skuplja“.

Međutim, ekonomistica Svetlana Cenić smatra da distributeri u BiH jedva čekaju da cijene nafte porastu na svjetskom tržištu kako bi i sami mogli posegnuti za poskupljenjima. Naša sugovornica saglasna je da cijene nafte rastu zbog okršaja u krugu Bliskog istoka, da su situaciju dodatno usložnili napadi i otmice brodova u Crvenom moru, što dovodi do poremećaja na tržištu.

„To je razlog koji koriste rafinerije, distributeri“, kaže Cenić.

Na pitanje koliko su distributeri u BiH pohlepni, Cenić ističe da nije u pitanju velika marža, ali da u lancu do njih najviše zarađuju oni koji su iznad njih.

„To su veletrgovci, rafinerije, pa potom iz koje su države snabdevači, odnosno da li su iz Grčke ,Hrvatske, Rusije, Srbije. I ko ima veći transport – taj će imati i veće cene“, kaže ona.

Bosna i Hercegovina, odnosno njeni entiteti, nemaju robne rezerve nafte, nemamo ni svoju rafineriju, što dodatno utječe na rast cijena goriva. Rafinerija nafte Brod nakon požara 2018. godine nije obnovila proizvodnu i od tada u kontinuitetu „proizvodi“ samo dugovanja, pa su akumulirani gubitci dosegli 800 miliona KM.

„Rafinerija je propala onog trenutka kada je došla u ruke Rusima, iako u trenutku privatizacije nisu imali većinski udio u kapitalu, kao što je to danas slučaj“, ističe Cenić. Istina je, dodaje ona, da bi i da radi brodska rafinerija morala kupovati od nekoga naftu, ali i postavlja pitanja kako to da su „braća Rusi i Mađari“, kako ih naziva Dodik, dozvolili da ova rafinerija više ne radi kada vlasti RS toliko forsiraju odnose sa Orbanom i Putinom.

„I kada Rusija i dalje prodaje naftu nije ništa učinila da ta nafta po povoljnim cenama stigne u Republiku Srpsku. Pa se pitam, pošto je premijer Mađarske Viktor Orban u dobrim odnosima s Rusima, zašto nafta nije stigla u RS preko Mađarske i Srbije? Jer u Srbiji imamo NIS, a kako većina pumpadžija kod nas uzima gorio iz Srbije – zašto ga nisu dobili po povoljnijim cenama? Šta je s tim bratstvom i jedinstvom Republike Srpske i Rusije u koje se Dodik kune? I šta bi bio najbolji način da se to demonstrira nego da je Rafinerija obnovila proizvodnju. Ali to se nikada neće desiti, jer su obećavali i distribuciju gasa, tako da je i to propalo“, podsjeća Cenić.
Alibi za poskupljenja

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača DON, upozorava da se, dok god bude slobodnog formiranja cijena, ne može ni očekivati da se zaustavi kontinuiran rast cijena goriva u RS i BiH. Kaže da su neprihvatljive tvrdnje da se svaki porast cijene barela nafte na svjetskom tržištu automatski odražava i na rast cijena na benzinskim pumpama u našoj zemlji.

“Onda ispada kao da se nafta kupuje svaki dan i distribuira po našim benzinskim pumpama, samo što danak takve politike plaćaju građani. Mehanizmi su u rukama vlasti koja može ograničiti marže i tako utjecati na kretanje cijena goriva“, poručuje Marić.

Ekonomski ekspert Aleksa Milojević pak pojašnjava da, obzirom na slobodno formiranje cijena na tržištu, vlade ne mogu ograničiti cijene naftnih derivata.

„Ali ono što se moglo učiniti i što čine odgovorne vlasti jesu robne rezerve, koje osim osnovnih životnih namirnica uključuju i naftu. Nažalost, mi nemamo robne rezerve i stoga smo zavisni od distributerima koji diktiraju cijene“, kaže Milojević.

Jednako kao i Cenić i Milojević ističe da bi situacija bila drugačija da imamo svoj rafineriju.

„Nažalost Rafinerija u Brodu ne radi, jer je jeftinije kupovati sirovu naftu pa je sam prerađivati nego uvoziti gotove proizvode. I to se potvrdilo u bivšoj državi kada su cijene naših derivata bile jeftinije nego na zapadu. Umjesto toga, mi smo danas prepušteni hirovima svjetskog tržišta i plaćamo skuplje gorivo nego što je u državama zapadne Evrope“, zaključuje Milojević.

Jedan o faktora koji su konkretno rezultirali rastom cijena goriva u RS, često se čuje od distributera, je i rast najniže plate od početka ove godine. Međutim, Marić smatra da je rast minimalca samo alibi za nova poskupljenja, i da to važi „za sve branše“ te poskupljenja nemaju opravdanja kada se vežu za plate.

Cenić pojašnjava da, pozivajući se na rast najniže plate, najviše koristi imaju vlasnici malih pumpi. Nije ista situacija kada veću cijenu rada isplaćuje veliki distributer, koji ima više stotina zaposlenih, i vlasnik jedne ili dvije pumpe u kojima ima tek nekoliko radnika, pa time i neuporedivo manje obaveza kada je u pitanju plaćanje poreza i doprinosa.

Ono što je nesporno jeste da svaki rast cijena goriva dovodi do lančanog poskupljenja roba i usluga. Kada je u pitanju entitet Republika Srpska, Vlada

do sada nije reagovala na kontinuiran rast cijena goriva niti su iz ministarstva trgovine stizali bilo kakvi signali da se bilo šta planira kako bi se potrošači zaštitili. Ne treba to ni čuditi, jer je naftni lobi u ovom entitetu u uskoj sprezi s vlašću.

To najbolje ilustruje podatak o tome da je, do koliko jučer Vojin Mitrović upravo kao najveći distributer nafte u ovom bh entitetu stekao kapital koji ga svrstava među najbogatije ljude u RS, danas na poziciji ministra saobraćaja.

Na cijene goriva bez sumnje bi utjecalo i da se transport roba u daleko većoj mjeri vrši željeznicom. No, željeznice u cijeloj državi godinama propadaju, kraja najavljenom restruktuiranju nema ni na vidiku, a što pogoduje prevozničkom lobiju u drumskom saobraćaju.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79