Brojevi novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih u BiH posljednjih sedmica padaju unatoč tome što se neke od epidemioloških restrikcija u doimaju blagima.
Piše to Index, navodeći podatke sa stranice Our World in Data (dolje).
Prema njima je broj novozaraženih u BiH pao je s 1.612, koliko ih je bilo 6. novembra, na 468, koliko ih je zabilježeno 13. januara.
Broj umrlih je, očekivano, počeo padati nešto kasnije. Od najvišeg broja od 59 umrlih u jednom danu 17. novembra, do 13. januara pao je na 27 (grafikon sasvim dolje).
Hrvatski su mediji pad u BiH predstavili kao svojevrsno čudo u zemlji u kojoj su mjere blage, a i te blage se slabo poštuju.
Trend pada doista se na prvi pogled može činiti kao misterij jer se mjere u BiH ne doimaju strogima, posebno zato što BiH nije uvela zabranu rada kafića i restorana. No to se može činiti samo ako se stvari gledaju površno jer nije da BiH nema nikakve ozbiljne epidemiološke mjere.
Između ostalog, Index u velikoj analizi podsjeća da su u BiH su neke mjere na snazi duže nego u Hrvatskoj.
Između ostalog, navode da je u Federaciji BiH je još 10. novembra uveden policijski sat, odnosno zabrana kretanja od 23 sata do 5 sati.
To u praksi znači da su druženja po kućama do kasnih sati jako otežana te da se kafići i restorani prazne koji sat prije 23 sata. Podsjećaju da je u BiH je obavezno nošenje maski i na otvorenom i u zatvorenom, da škole od početka školske godine rade po posebnim mjerama…
U tekstu se navodi da je 10. novembra poslovnim subjektima naloženo je da reorganiziraju rad svojih zaposlenika. Stručnjaci smatraju da je ta mjera bila važna jer se virus u značajnoj mjeri širio u poduzećima.
Podsjeća se i da su okupljanja ograničena još 10. novembra te su navedene i važne preporuke koje je stanovništvu uputio Krizni štab, poput izbjegavanja javnih i privatnih okupljanja.
Ako pogledamo što se u posljednja dva mjeseca, a posebno u zadnjih mjesec dana, zbivalo u BiH, vidljivo je da su u praksi funkcionirale brojne mjere koje su u naučnim istraživanjima potvrđene kao najučinkovitije – pretežno online nastava, značajno smanjena okupljanja u firmama, restoranima i kafićima te ograničenje drugih većih okupljanja, navodi Index.
Međutim, ističe se da brojke novozaraženih treba uzeti s određenom rezervom. Prije svega, u BiH se već duže vrijeme provodi upola manje testiranja na isti broj stanovnika nego u Hrvatskoj koja i sama u tom smislu nije neki uzor (grafikon dolje).
Osim toga, ako ćemo uspoređivati dvije susjedne zemlje, Hrvatska je na vrhuncu drugog vala, prije uvođenja strožih mjera, imala mnogo veći broj zaraženih i umrlih nego BiH koja je neke od svojih mjera uvela ranije pa joj je i pad krenuo ranije.
Također, pad broja novozaraženih u Hrvatskoj je, nakon uvođenja strožih mjera, značajno strmiji nego u BiH – broj umrlih u BiH počeo je strmije padati tek 27. decembra. Prije toga je bilježio znatno blaži pad uz oscilacije (grafikon dolje).
Je li BiH našla dobitnu kombinaciju mjera, najbolje će pokazati razvoj epidemiološke situacije nakon početka drugog polugodišta i povratka ljudi na posao. Naravno, to će se vidjeti tek kroz nekoliko sedmica, posebno ako se želimo ravnati prema pouzdanijim brojevima hospitaliziranih i umrlih koji redovno kasne za brojem novozaraženih. Naime, prema stranici Our World in Data, broj novozaraženih i umrlih u BiH posljednja dvije sedmiceponovno počinje blago rasti (grafikoni gore i sasvim gore).
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
