Policija kaznila bahate vozače: Jedan vozio Ferrari 269 km/h, a drugi BMW čak 292 km/h
Austrijanac i državljanin Slovenije debelo su prekoračili dopuštenu brzinu na primorskoj autocesti. Austrijski državljanin vozio je Ferrari 269 kilometara na sat, dok je Slovenac automobil BMW vozio 292 kilometra na sat.
Službenici Postaje saobraćajne policije Kopar jučer su na autocesti A3 vršili mjerenje brzine laserskim radarom Trucam. U 21:26 sati između Povirja i Sežane izmjerena je brzina kretanja vozača osobnog automobila Ferrari 458 Italy (državljanina Austrije) koji je vozio brzinom od 269 km/h.
Kažnjen je s 1200 eura i devet kaznenih bodova za prekršaj. Između Razdrtog i Postojne u 23.16 sati izmjerena je brzina kretanja vozača BMW M8, slovenskog državljanina, koji je vozio brzinom od 292 km/h. I ovom vozaču izdan je platni nalog od 1200 eura i devet kaznenih bodova piše GPM
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Što je veća brzina, to su teže posljedice saobraćajne nesreće.
Neprilagođena brzina glavni je uzrok saobraćajnih nesreća, jer se posljednjih godina otprilike jedna petina nesreća događa upravo zbog toga. U nesrećama sa smrtnim ishodom taj je udio još veći – posljednjih se godina kreće oko 37 posto, upozorava policija. Brzina kao faktor rizika također značajno pridonosi težini posljedica saobraćajnih nesreća i broju teško i smrtno stradalih osoba.
Kako ističu policijski službenici, zabrinjavajući su i podaci o pijanim vozačima koji prebrzo voze. Vožnja pod utjecajem alkohola i neprilagođena brzina često su kobna kombinacija nesreća s najtežim posljedicama. Kako bi naše ceste bile što sigurnije, moramo voditi računa prije svega o samim vozačima, pozivaju. Moramo se dosljedno pridržavati propisa i održavati brzinu kretanja u granicama dopuštenih, kako je propisano pravilima.
Dosljednijim poštivanjem ograničenja brzine i pravilnim prilagođavanjem vožnje uvjetima na cesti te vlastitom vozačkom iskustvu i vještinama mogli bi se spasiti mnogi životi jer se s brzinom povećava i broj ozljeda.
Što je veća brzina, to su teže posljedice saobraćajne nesreće.
Neprilagođena brzina glavni je uzrok saobraćajnih nesreća, jer se posljednjih godina otprilike jedna petina nesreća događa upravo zbog toga. U nesrećama sa smrtnim ishodom taj je udio još veći – posljednjih se godina kreće oko 37 posto, upozorava policija. Brzina kao faktor rizika također značajno pridonosi težini posljedica saobraćajnih nesreća i broju teško i smrtno stradalih osoba.
Kako ističu policijski službenici, zabrinjavajući su i podaci o pijanim vozačima koji prebrzo voze. Vožnja pod utjecajem alkohola i neprilagođena brzina često su kobna kombinacija nesreća s najtežim posljedicama. Kako bi naše ceste bile što sigurnije, moramo voditi računa prije svega o samim vozačima, pozivaju. Moramo se dosljedno pridržavati propisa i održavati brzinu kretanja u granicama dopuštenih, kako je propisano pravilima.
Dosljednijim poštivanjem ograničenja brzine i pravilnim prilagođavanjem vožnje uvjetima na cesti te vlastitom vozačkom iskustvu i vještinama mogli bi se spasiti mnogi životi jer se s brzinom povećava i broj ozljeda.
