Politika i političari doveli do toga da bh poljoprivreda godišnje gubi 100 miliona KM!
Uvoz hrane ruši domaću proizvodnju, pokrivenost izvozom tek 23 posto
Bosanskohercegovački poljoprivrednici se godinama suočavaju s neujednačenim zakonima, vremenskim nepogodama i izostankom efikasne podrške.
Rezultat svega je – godišnji gubitak od čak 100 miliona KM. Uz sve teže klimatske uslove i tehnički loše opremljene farme, domaći proizvođači teško se mogu nositi s izazovima, upozoravaju stručnjaci.
“Nažalost, dostignuti tehnički nivo opremljenosti naših poljoprivrednih proizvođača je dosta nizak, praktično u svim oblastima, uključujući i odbranu i zaštitu od grada i obilnih padavina. Za rješavanje pomenutih problema postoje određena tehnička rješenja koja su nažalost za većinu poljoprivrednih proizvođača preskupa,” kaže profesor mikroekonomike poljoprivrede i prehrambene industrije Sabahudin Bajramović.
Dodaje da protivgradne mreže jesu opcija, ali njihova cijena je izvan domašaja prosječnog farmera, dok institucije izostaju s pomoći.
“S druge strane nema institucionalnih rješenja, gdje bi npr. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ) kroz budžetske mjere podrške podržavalo nabavku ovakve opreme… premije osiguranja su preskupe za farmera.”
S njim se slaže i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH:
“Što se tiče sredstava, u budžetu su predviđena sredstva kroz kapitalne investicije, u onom dijelu kada je riječ o gradu, da se nabavlja protivgradna zaštita. Ali, trenutno u Federaciji Bosne i Hercegovine nemamo raketa i protugradne zaštite tog tipa. Kada se dese, štete se teško naplaćuju, s obzirom na to da je procedura za naplatu komplikovana.”
Procedura naplate zahtijeva proglašenje elementarne nepogode od strane kantona ili općine, a kao jedno od rješenja ističe se osiguranje usjeva – koje osiguravajuće kuće i dalje smatraju previsoko rizičnim.
Iako su entitetska ministarstva prepoznala važnost klimatskih promjena i uvrstila mjere u strateške dokumente, implementacija je i dalje simbolična. Premalo sredstava, premalo konkretnih akcija.
Poljoprivrednici se, osim s klimatskim izazovima, bore i s nejasnim pravilima, sporom birokratijom i komplikovanom dokumentacijom. Sve češće umjesto na polju, vrijeme provode pred šalterima.
Profesor Bajramović upozorava i na dubinske probleme sektora:
“Brojni su problemi BiH poljoprivrede. Mala veličina zemljišnog posjeda, nizak nivo tehničko-tehnološke opremljenosti farmi, nedovoljna agrotehnika i zootenika… sve manji broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede koje dodatno opterećuje i sve prisutnija starost osoba koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom – prema nekim podacima prosječna starost farmera koji upravljaju gazdinstvima je između 50–60 godina.”
Podaci pokazuju alarmantan pad: s 149 hiljada radnika 2014. godine, broj zaposlenih u poljoprivredi 2024. pao je na 95 hiljada.
Problem je i uvozni pritisak – BiH proizvodi daleko manje od vlastitih potreba.
U 2024. godini uvoz hrane iznosio je 5,11 milijardi KM, dok je izvoz bio svega 1,19 milijardi KM.
“U 2024. godini ukupna pokrivenost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvozom je bila 23,3 posto što govori da treba jako puno raditi kako bi se ovaj pokazatelj povećao… BiH je još veoma daleko od postizanja zadovoljavanja potreba domaćeg stanovništva,” upozorava Bajramović.
Dok poljoprivrednici očekuju rast cijena, stručnjaci su nešto suzdržaniji.
“Naravno da će biti. Naše vlasti u posljednjih 20 godina se trude da ne zadržavaju domaću proizvodnju… kompletno tržište diktira uvozni lobi,” tvrdi Bićo.
S druge strane, profesor Bajramović smatra da cijene neće rasti bez ekstremnih klimatskih ili geopolitičkih događaja.
Ono u čemu se svi sagovornici slažu jeste ključno: BiH i dalje nema ministarstvo na državnom nivou koje bi koordinisalo sektor i omogućilo pristup evropskim fondovima.
Zbog toga zemlja godišnje gubi oko 100 miliona KM potencijalnih sredstava namijenjenih razvoju poljoprivrede.
