Završen je sastanak političkih stranaka koalicije na državnom nivou u Mostaru.
“Zakon o zaštiti ličnih podataka, do srijede ćemo te nijanse definisati, zatim Plan rasta gdje je ostalo još otvorenih pitanja, imenovanje glavnog pregovarača i dva zamjenika, danas je usaglašena odluka na osnovu koje će se imenovati, imenovanje IPA koordinatora nije usaglašeno, budžet institucija – usaglašeno je da ministar finansija pripremi podlogu za dogovor, te program rada Vijeća ministara gdje je dogovoreno da se Borjani Krišto dostave planovi svih ministarstava, te tekuća pitanja u kojima se razgovaralo o odlukama OHR-a i drugim”, izjavio je Čović.
Čović je istakao da je atmosfera bila pozitivna, ali je naglasio da postoji još mnogo toga za usaglašavanje.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, izjavio je kako je ponovno uspostavljena atmosfera razgovora i dogovaranja.
“Držimo neki ritam, čak i kada se ne složimo oko nekih stvari. U periodu pred nama želimo pokazati EU da radimo i da se kvalifikujemo za otvaranje pregovora, te da kao vlasti možemo biti kredibilan partner”, rekao je Nikšić.
Radovan Višković, premijer RS-a, izjavio je da je prvo pitanje koje su pokrenuli bilo nametanje odluka OHR-a.
“Kad god pokažemo namjeru da se dogovaramo uvijek se neko nađe da to kvari. Ne vidim nijedan razlog, o tome je govorio i Čović, znam da se i Nermin slaže, da se iko upliće i donosi odluke umjesto institucija BIH. Čak mislim da je to smišljeno protiv Bosne i Hercegovine. Mi smo predložili zaključak kojim nosioci vlasti se obavezuju, od momenta kada BIH dobije datum za pregovore, niko više ne može nametati zakonska rješenja osim institucija BIH” rekao je Višković i dodao da taj zaključak nije bio prihvatljiv Trojki, a HDZ je bio za.
Radovan Višković, premijer RS-a, izjavio je da je prvo pitanje koje su pokrenuli bilo nametanje odluka OHR-a.
“Kod državne pomoći sada je lakša formulacija, koja se ne referira na entitetsko glasanje, što nama ne predstavlja problem. Međutim, kod Ustavnog suda BIH su tri koraka, a u prvom se kaže kako treba do jula naredne godine popuniti sva upražnjena mjesta, pa do decembra, ali ono što mi prigovaramo je to da se navodi mapa puta vezano za rješavanje statusa stranaca u Ustavnom sudu. Želimo da jasno piše da treba donijeti novi zakon po kojem će biti riješeno pitanje stranih sudija. Uporedo ide i implementacija odluka Ustavnog suda, gdje se traži da se 70 posto odluka bude implementirano do kraja 2026.”, zaključio je Višković.