Poražavajući podatci: Smanjen izvoz iz BiH u EU, uvoz značajno porastao
Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila izvoz u vrijednosti od 8,19 milijardi KM, što predstavlja pad od 729 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.
U isto vrijeme, uvoz je iznosio 14,29 milijardi KM, što je porast od 426 miliona KM.
Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH, izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu da je ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u tom periodu smanjena za 303 miliona KM, a deficit je veći za 1,15 milijardi KM, dostigavši 6,10 milijardi KM u drugom kvartalu ove godine.
“Bosna i Hercegovina najveći dio vanjskotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama EU, gdje se plasira više od 70 posto naših proizvoda”, rekao je Ćeranić.
Izvoz na tržište EU smanjen je za 465 miliona KM u tekućoj godini. Najveći pad izvoza zabilježen je na tržištima Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske, dok je uvoz s tih tržišta povećan. Razlog tome je slabija inozemna potražnja za bh. proizvodima, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji.
“Pad izvoza od 8,18 posto, što iznosi 729 miliona KM, na prvi pogled izgleda značajno, što i jeste. Međutim, kada se detaljnije analizira, vidimo da skoro 90 posto tog pada čine tri proizvoda: električna energija, koja je pala za 382 miliona KM, proizvodi od željeza i čelika s padom od preko 200 miliona KM, te proizvodi tekstilne industrije s padom od više od 70 miliona KM”, objasnio je Ćeranić.
Dodao je da je BiH značajno oslonjena na EU kao najvažnijeg trgovinskog partnera, te da bilo kakva dešavanja u EU direktno utiču na BiH.
“Energetska kriza i visoke cijene električne energije, koje su prošle godine prelazile 500 eura po MWh, dovele su do smanjenja izvoza električne energije za 382 miliona KM. Danas su te cijene tri do pet puta niže, što se odražava na smanjenje izvoza”, naveo je Ćeranić.
Pored negativnih kretanja, Ćeranić je istaknuo i neke pozitivne trendove u prvoj polovini godine, poput rasta izvoza u sektorima namjenske industrije, farmaceutske industrije, pića i alkohola, te žitarica i pekarskih proizvoda.
“Postoje pozitivni procesi i očekujemo oporavak u drugom dijelu godine. Ključne projekcije za EU, uključujući rast BDP-a, industrijske proizvodnje i kontrolu inflacije, ukazuju na moguće poboljšanje ekonomske aktivnosti, što će se reflektirati i na BiH”, zaključio je Ćeranić.
Amila Močević iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH, naglasila je da je u prvom polugodištu zabilježeno povećanje deficita u robnoj razmjeni u gotovo svim sektorima privrede, te smanjenje suficita u drvnom sektoru. Ovi rezultati, kako je rekla, refleksija su ekonomskih kretanja u Evropi koja utiču ne samo na BiH, nego i na cijeli region.
