Proteklih dana u javnosti se mnogo govorilo o navodnom posljupljenju hljeba. Špekulacije su govorile da bi poskupljenje moglo iznositi i do 40 posto. To praktićno znači da bi vekna od 400 grama hljeba, umjesto sadašnje jedne KM mogla koštati 1,40 KM.
Oslobođenje je istražilo da li će zaista doći do ovog udara na novčanike građana, kojime bi, zasigurno, najviše bili pogođeni najsiromašniji slojevi stanovništva.
– Mi ne razmišljamo o poskupljenju hljeba. Cijene pšenice i brašna nisu značajno porasle, tako da to povećanje neće značajnije uticati na cijenu osnovnih proizvoda, a to su prije svega polubijeli i narodni hljeb. Pratimo stanje na svjetskom tržištu i prema informacijama kojima raspolažemo za sada nema većih skokova u cijenama pšenice i brašna. Čujemo i mi da neki pekari govore da su poskupjeli margarin, ulje i slično. Pa u hljebu su najvažniji sastojci brašno i voda, nema tu nikakvih margarina, kazao je Dragan Vučić, izvršni direktor za prodaju i izvoz sarajevskog Klasa, koji spada u red najvećih pekarskih komapnija u BiH, čije cijene znatno utiču na stanje na domaćem tržištu.
Razgovarajući sa mlinarima saznali su da opravdanja za poskupljenje osnovnih pekarskih proizvoda, a prije svega hljeba, zapravo i nema.
– Cijena pšenice je, u odnosu na prošlu godinu narasla za tri do četiri feninga po kilogramu. Također i cijena brašna je porasla za dva do tri feninga po kilogramu. Znači vreća brašna je skuplja za pola marke u odnosu na raniji period. Pojedini pekari tvrde da su im porasli ostali troškovi, kao što su gorivo, margarin, ulje, sjemenke… Međutim, cijene tog repromaterijala mogu uticati na pojedine vrste kifli i drugih peciva, ali ne vidimo razloge za povećanje cijena hljeba. Zaista, povećanje cijene od 40 posto, kako smo čuli od nekih pekara, ne bi imalo smisla. Izračunajte sami, u veknu hljeba od 400 grama ide oko 200 grama brašna, doda se kvasac i sol, a ostatak mase se “namiri” vodom. Znači, količina brašna potrebna za jedan hljeb je poskupila za pola feninga, rekli su nam pojedini mlinari, koji isporučuju brašno domaćim pekarama.
Međutim, oni ukazuju na jedan drugi problem.
– Nama su najveći problem izvoznici iz Srbije. U Srbiji se isplaćuju izvozne subvencije, tako da je to brašno jeftinije nego naše i to na “uguši”. Mislimo da bi i naša država trebala obratiti više pažnje poljoprivredinicima i mlinarima, kako bi mogli biti konkuretntni po cijenama sa brašnom koje dolazi iz Srbije, dodali su sagovornici, koji nisu željeli da im se imena “povlače” po javnosti.
Sličnu izjavu smo dobili i od predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžada Biće.
– Radi se o klasičnom mešetarenju. Cijena pšenice je nešto veća, ali je to poskupljenje neznatno, nekoliko feninga po kilogramu, tako da se ne može opravdati najava da bi hljeb mogao poskupiti za 40 posto. Mislim da bi u slučaju većih poskupljenja na svjetskom tržištu trebala reagovati država, kako bi se spriječio skok cijena proizvoda ov brašna, istakao je Biču.
Glasine o navodnom poskupljenju hljeba čuo je i Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača KS.
– Nemam konkretnih informacija o tome. Međutim, ako i dođe do poskupljenja pšenice na svjetskom tržištu, zbog povećane potražnje i smanjene ponude, mislim da bi država trebala reagovati putem robnih rezervi. Međutim, mislim da će potrošači biti prepušteni sami sebi, kazao je Pašić.
Za sada se niko od onih koji namjeravaju podići cijene hljeba nije javno oglašavao, kako bi dali kalkulaciju na osnovu koje bi opravdali ovo poskupljenje.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
