Postaje li Srpska društvo starih: U svakoj petoj opštini penzioneri brojniji od radnika

Na jednog građanina Srpske koji prima penziju ide tek 1,16 onih koji su zaposleni, a optimalno bi bilo da taj odnos bude 1:3, što ni u daljoj budućnosti nećemo moći dostići, tvrde stručnjaci.

Podaci Fonda PIO RS pokazuju da u 12 opština u Srpskoj ima više penzionera nego radnika, a to su: Bileća, Novi Grad, Čajniče, Lopare, Ljubinje, Nevesinje, Rudo, Šekovići, Berkovići, Petrovo, Ribnik i Oštra Luka.

Najpovoljniji odnos broja zaposlenih i korisnika je u Banjaluci (2,07:1), Driniću/Petrovcu (2,14:1), Gacku (2,11:1), Kotor Varošu (2,48:1), Laktašima (2,2:1), Donjim Žabarima (2,4:1), Ugljeviku (2,48:1).

Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO, naglašava da je odnos broja korisnika i osiguranika jedan u nizu parametara održivosti penzijskog sistema, koji ima indirektan uticaj na iznose penzija.

– U svakom pogledu, sa povoljnijim, odnosno većim brojem osiguranika, lakše se obezbjeđuju sredstava za isplatu penzija. Mi imamo sistem međugeneracijske solidarnosti, kao i većina u Evropi i svijetu, u kome sadašnja generacija zaposlenih obezbjeđuje i finansira sredstva za penzije sadašnje generacije penzionera. Trenutni odnos se ne može ocijeniti kao povoljan, ali je on, ako je za utjehu, vrlo sličan i u državama okruženja nastalim na području bivše Jugoslavije, dok je u razvijenijim evropskim zemljama bolji i kreće se od 2,5 do tri radnika prema jednom korisniku prava, što je za tamošnje prilike takođe nepovoljno. U sadašnjim prilikama optimalno bi bilo da taj odnos bude 3:1, što je sada teško dostići – naglašava Joksimović za Srpskainfo.

Ekonomisti ističu da je, kad se u obzir uzme aktuelni odnos radnika i penzionera u RS, jasno koliko je naš penzioni sistem opterećen.

– Naš penzioni sistem funkcioniše na principu generacijske solidarnosti, a kada je ovaj model koncipiran nije se razmišljalo da će se doći u situaciju da će maltene na jednog radnika ići jedan penzioner. Naravno da je odnos 3:1 nedostižan, ali dok on ne bude bar 2:1 neće biti prostora za neko značajnije povećanje penzija – naglašava za Srpskainfo ekonomista Predrag Duduković.

Dodaje da se, u ovom pogledu, u nekom skorijem periodu poboljšanje ne može očekivati.

– Jer, da bismo dostigli odnos od 2:1 treba nam novih 100.000 zaposlenih. Govorimo o realnom sektoru, jer je jasno da u javnom nema prostora za nova zapošljavanja. A da bi značajnije porastao broj zaposlenih u realnom sektoru treba da se desi ogroman zamah u privredi. Takođe, nije samo bitan broj zaposlenih, nego i plate. Ako imate mali broj zaposlenih u odnosu na broj penzionera, te nisku prosječnu platu, teško je očekivati rast penzija u jednom kraćem periodu – objašnjava Duduković.

On ukazuje i na problem odliva radne snage iz Srpske.

– Mi kao društvo starimo i možemo doći u situaciju da nećemo imati koga da zaposlimo. Mora se napraviti neki dugoročniji plan kako zaustaviti odlazak stanovništva, a paralelno s tim razvijati i jačati privredu, koja bi one koji ostaju mogla da zaposli – poručuje Duduković.

I demografi upozoravaju na posljedice progresivnog starenja stanovništva, u prvom redu po penzioni sistem, koji je, kako naglašavaju, već sada napregnut.

– Ako se ništa ne promijeni, povećaće se javna potrošnja za zdravstvenu zaštitu, koja neće biti dostupna u mjeri kao što smo navikli, i na penziona izdvajanja, gdje će penzije biti niže nego što se očekuje. Kako stariji efektivno plaćaju manje poreza, u tom slučaju će mlađi morati plaćati veće poreze. A kako će ih biti sve manje, to može negativno djelovati na ekonomiju. Izumiranje i ubrzano starenje populacije imaju negativni efekat i na stambeno tržište, broj škola i potrebu za nastavnicima, tehnološki progres i inovativnost, preduzetničku aktivnost, kvalitet života – ističe za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić.

Podsjetimo, projekcija stanovništva RS 2019-2070 predviđa porast udjela stanovništva starijeg od 65 godina sa trenutnih 21 na 31 odsto do 2050. i na čak 35 odsto do 2070. godine. Udio ostarjelog stanovništva, starijeg od 80 godina, povećao bi se za više od 50 odsto, dok bi se prosječna starost sa trenutne 44 godine prvo povećala na 49 godina do 2050, a onda na čak 51 godinu do 2070. godine.

Analiza Fonda PIO RS pokazuje da se uplata doprinosa odvija dobro i da je veća od plana za pet-šest odsto. Iz godine u godinu nominalno se povećava prihod po osnovu doprinosa; lani je iznosio 935,2 miliona KM, u 2019. godini 892 miliona, a u 2018. godini 861 milion KM.

Takođe, povećava se i mjesečni iznos sredstava za penziju, koji je dostigao 100 miliona KM na mjesečnom nivou, za isplatu penzije za 269.000 korisnika.

Ukupni dug za doprinos za PIO je krajem prošle godine iznosio 487,67 miliona KM i on se, kako kažu u ovom fondu, ne povećava nego je u stagnaciji. Od ukupnog duga, preko 100 miliona KM otpada na preduzeća u stečaju ili likvidaciji, gdje je naplata neizvjesna.
Najbolje 2001, najlošije 2016.

U Fondu PPIO RS objašnjavaju da je odnos broja zaposlenih i broja penzionera u Srpskoj bio najpovoljniji u periodu 2001-2008, nakon čega je izbila velika svjetska ekonomska kriza, koja je globalno poremetila taj odnos i kod nas.

– U RS je najpovoljniji odnos broja osiguranika i korisnika prava bio 2001, kada je bilo 300.618 radnika i 179.640 penzionera, što daje odnos 1,67:1. Do 2008. godine stopa zavisnosti se smanjivala, a te godine je iznosila 1,46:1, kada je bilo 299.577 osiguranika i 204.693 korisnika prava – ističe Joksimović.

Prema njegovim riječima, stopa zavisnosti bila je najslabija 2016. godine i iznosila je 1,13:1, kada smo imali 292.811 zaposlenih i 257.609 penzionera.

– Od 2016. do danas stopa zavisnosti se postepeno poboljšavala i dostigla 1,18:1 u 2019. Međutim, usljed posljedica pandemije korona virusa i smanjenja broja zaposlenih po tom osnovu, na kraju 2020. godine iznosila je 1,16:1 ili 315.498 osiguranika prema 271.004 korisnika prava – naglašava Joksimović za Srpskuinfo.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79