Postoje li i kakve su vjerske slobode u BiH?

U ovom redovnom godišnjem izvještaju se inače navode politike vlada koje krše vjerska uverenja i prakse vjerskih zajednica, kao i američke politike za promociju vjerskih sloboda širom svijeta.

State Department u redovnom godišnjem izvještaju Kongresa o vjerskim slobodama u svijetu za 2020. godinu navodi da kada su u pitanju države Zapadnog Balkana, između ostalog, evidentiran napad na džamiju u Bijeljini u BiH, ispisivanje antisemitskih poruka u Novom Sadu u Srbiji, kao i pitanje izgradnje puta kod manastira Visoki Dečani na Kosovu.

U ovom redovnom godišnjem izvještaju se inače navode politike vlada koje krše vjerska uverenja i prakse vjerskih zajednica, kao i američke politike za promociju vjerskih sloboda širom svijeta, prenosi RSE.

Ustavi Bosne i Hercegovine (BiH) i oba entiteta u zemlji – Federacije BiH (Federacija) i Republike Srpske (RS) – obezbjeđuju slobodu vjerske misli i prakse, zabranjuju vjersku diskriminaciju i dozvoljavaju registrovanim vjerskim organizacijama da slobodno posluju, navodi se u godišnjem izvještaju State departmenta o vjerskim slobodama u BiH za 2020.godinu..

Ustav Federacije proglašava religiju „vitalnim nacionalnim interesom“ konstitutivnih naroda, a Ustav RS uspostavlja SPC kao „crkvu srpskog naroda i drugih ljudi pravoslavne vjeroispovesti“, podsjeća se u izvještaju.

Ustav BiH zadržava sve pozicije u Predsjedništvu, jednom domu parlamenta i određenim drugim vladinim kancelarijama za članove tri glavne etničke grupe – Srbe, Hrvate i Bošnjake – koji su pretežno pripadnici SPC, rimokatolici i muslimani.

“Vlada ponovo nije ispoštovala odluku Evropskog suda za ljudska prava kojom se od nje traži da otvori ove pozicije drugim manjinama”, konstatuje se u dokumentu.

Dalje se navodi da nijedna muslimanska grupa ne može zakonski registrovati ili otvoriti džamiju bez odobrenja Islamske zajednice, da je Ministarstvo za ljudska prava postiglo mali napredak u koordinaciji protiv kršenja vjerskih sloboda, kao i za izradu prijedloga o regulisanju penzija i naknada zdravstvenog osiguranja vjerskih radnika. Dodaje se i da Predsjedništvo ponovo nije odobrilo ranije pregovarani sporazum kojim bi se muslimanskim radnicima obezbijedio vjerski prostor.

Međureligijsko vijeće je zabilježilo 14 akata vandalizma protiv vjerskih objekata, uključujući jedan pucanje na krst, ali smatraju da je broj stvarnih incidenata vjerovatno mnogo veći.

Među primjerima napada na vjerske objekte, u izvještaju se pominje da su vandali oštetili džamiju Sultan Sulaiman Atik u Bijeljini, nacionalni spomenik; pravoslavna crkva Svetog Save u Blažuju kod Sarajeva više puta je bila vandalizovana, a također i nekoliko katoličkih spomenika i kapela.

U izvještaju piše i da je nešto više od dvije trećine ispitanika u avgustovskom istraživanju podržalo održavanje vjerskog obrazovanja u školama.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79