Povratak iz Njemačke: Svakog mi svakog mjeseca ostane oko 300 eura više nego u Njemačkoj
„U Bugarskoj mi svakog mjeseca ostane oko 300 eura više nego u Njemačkoj“, kaže Kristina Borisova, koja se početkom 2025. godine, nakon osam godina rada u Njemačkoj, vratila u svoju domovinu. Iako danas živi u Pomorju, malom gradu na obali Crnog mora, Kristina i dalje radi za istog njemačkog poslodavca iz Gere, u energetskom sektoru – uz istu njemačku platu.
Razlika je u troškovima. Zbog nižih poreza i doprinosa u Bugarskoj, Kristini u novčaniku ostaje znatno više novca. Budući da ne plaća stanarinu, jer živi u kući svojih roditelja, na kraju mjeseca joj ostane više od 700 eura, što je značajan iznos u zemlji gdje je prosječna plata prošle godine iznosila oko 1.300 eura.
„Finansijska korist je velika. Ali najbolje od svega je to što sam blizu svoje porodice“, ističe Kristina, zahvalna što joj je poslodavac omogućio rad na daljinu.
Sličnu odluku donio je i Radimir Bitsov, IT stručnjak koji se nakon osam godina u Berlinu vratio u Sofiju. Preselio se tokom pandemije, kada mu se rodilo dijete. „Bilo je jako teško pronaći veći stan u Berlinu, a željeli smo biti blizu porodice“, kaže Bitsov. Dodaje da mu u Bugarskoj od njemačke plate ostane oko 20 posto više nego dok je živio u Njemačkoj.
Ovaj trend potvrđuje i bugarski pravnik Konstantin Ruskov, koji za DW navodi da se posljednjih godina sve više mladih i visokoobrazovanih Bugara vraća iz Njemačke i nastavlja raditi na daljinu. Njegov advokatski ured pomaže njemačkim poslodavcima čiji se radnici sele u Bugarsku. „Na početku pandemije imali smo pet takvih klijenata, danas ih je najmanje osamdeset“, navodi Ruskov.
Iako ne postoje precizne statistike o ovom obliku povratka, podaci njemačkog Zavoda za statistiku pokazuju zaokret: tokom 2024. godine iz Njemačke se odselilo više Bugara nego što ih se doselilo. Negativni migracijski saldo iznosio je oko 11.000 osoba, u odnosu na ukupno 432.000 Bugara koji žive u Njemačkoj. Bugarski statistički podaci dodatno pokazuju da se u 2024. godini u zemlju vratilo više od 18.000 ljudi, dok je oko 9.000 napustilo zemlju.
Još jedan primjer je Silvi Bojadžijeva, ekonomistica koja se nakon deset godina u Münchenu vratila u Sofiju. Glavni razlog bio je planiranje porodice. „Velika je prednost u Bugarskoj imati zapadnu platu“, kaže ona za DW.
Prema Ruskovim riječima, finansijski motivi su često presudni. Navodi primjer klijenta s bruto platom od 8.000 eura u Münchenu, kojem bi nakon poreza i doprinosa ostajalo oko 4.500 eura, uz visoke troškove stanarine. U Bugarskoj mu od iste bruto plate ostane oko 6.000 eura neto. Korist imaju i njemačke firme, jer plaćaju niže doprinose, a nemaju dodatne troškove poslovne registracije u Bugarskoj.
Ipak, povratnici upozoravaju i na izazove. Cijene u Bugarskoj, posebno u Sofiji, znatno su porasle. „Neke stvari, poput hrane i odjeće, danas su ovdje čak skuplje nego u Njemačkoj“, kaže Kristina. Također navode da im nedostaju njemačka uređenost, čistoća i kvalitet zdravstvenog sistema.
Hoće li se ponovo iseliti? Kristina kaže da želi ostati u Bugarskoj. Radimir ne isključuje odlazak ako se politička situacija pogorša. Silvi je posebno zabrinuta zbog nestabilnosti i čestih izbora, te poručuje da bi povećanje poreza bez boljih javnih usluga značilo pad kvaliteta života. U tom slučaju, kaže, radije bi se preselila u Švicarsku ili Dansku, gdje su javni sistemi još snažniji nego u Njemačkoj.
Pravnik Ruskov upozorava da bi, ako se politička nestabilnost nastavi, Bugarska mogla ponovo izgubiti upravo one visoko kvalificirane ljude koje je tek počela vraćati.
