Praksa zabrane negiranja ratnih zločina koju je u BiH uveo Inzko nije jedinstven slučaj u svijetu

 

Izmjene u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se kriminalizira negiranje genocida, koje je prije nekoliko dana nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko, nisu jedinstven ovakav slučaj u svijetu.

Naime, donošenje ovih izmjena, koje su na snagu stupile danas, izazvalo je veliku buru u bh. političkoj javnosti, a burne reakcije su, očekivano, najviše dolazile iz Republike Srpske. Nedugo nakon objave da su Inzkove izmjene nametnute, održan je sastanak političkih stranaka u RS-u na kojem je odlučeno da poslanici iz ovih stranaka neće učestvovati u radu državnih institucija.

Pravo na slobodu govora ili revizija historije

Kao jedan od glavnih argumenata za svoje postupke, političari iz RS-a su koristili frazu kako ovakav zakon nigdje ne postoji i da se njime krši Član 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a, a to je pravo na slobodu govora i izražavanja. No, da li je to uistinu slučaj i postoji li zakon kojim se sankcioniše negiranje međunarodno utvrđenih i sudski presuđenih činjenica igdje više u svijetu?

Odgovor je – postoji.

Primjera radi, za negiranje holokausta u Njemačkoj je od 1994. godine uvedena kazna zatvora do pet godina. Od tada svi oni koji na bilo koji način dovode u pitanje genocid nad Jevrejima koji je počinjen u Drugom svjetskom ratu dobro paze da ne kažu nešto, što bi ih moglo odvesti iza rešetaka.

Kako bismo donekle povukli paralelu između situacije u Njemačkoj i one u BiH moramo reći da je negiranje holokausta definisano kao odbacivanje međunarodno utvrđenih činjenica i sudskih presuda nacističkog genocida nad evropskim Jevrejima. Dalje, negatori holokausta koristili su izraz “Auschwitzlüge” (Laž o Auschwitzu op. a.), što je sinonim za negiranje postojanja tog ozloglašenoog koncentracionog logora.

Negatori holokausta išli su tako daleko da su tvrdili da plinske komore u koncentracionim logorima nisu bile u funkciji. Negirali su da je korišten otrovni plin za ubijanje, kao i da je postojalo plan nacista o takozvanom “konačnom rješenju pitanja Jevreja” Negiranje holokausta od 1945. godine je bio sastavni dio ekstremno-desničarske ideologije i čvrsto je povezan sa antisemitizmom. Iza njega stajao je pokušaj falsificiranja, fabriciranja i izvrtanja historijskih činjenica, odnosno pokušaj revizije historije.

Zbog donošenja ovog zakona, u Njemačkoj je opovrgavanje holokausta kazneno djelo. svako ko negira holokaust, može biti osuđen na kaznu zatvora do pet godina. I ranije je onima koji su negirali holokaust, prijetilo da zbog toga budu osuđeni, ali nakon promjene kaznenog zakona oni su počeli izbjegavati formulacije, čije bi korištenje predstavljalo kršenje zakona i zbog kojih bi mogli kazneno odgovarati i biti osuđeni. Zbog svega ovoga broj onih koji javno negiraju holokaust, od 1994. godine značajno je pao piše Klix.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79