Praksa zabrane negiranja ratnih zločina koju je u BiH uveo Inzko nije jedinstven slučaj u svijetu
Izmjene u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se kriminalizira negiranje genocida, koje je prije nekoliko dana nametnuo visoki predstavnik Valentin Inzko, nisu jedinstven ovakav slučaj u svijetu.
Naime, donošenje ovih izmjena, koje su na snagu stupile danas, izazvalo je veliku buru u bh. političkoj javnosti, a burne reakcije su, očekivano, najviše dolazile iz Republike Srpske. Nedugo nakon objave da su Inzkove izmjene nametnute, održan je sastanak političkih stranaka u RS-u na kojem je odlučeno da poslanici iz ovih stranaka neće učestvovati u radu državnih institucija.
Pravo na slobodu govora ili revizija historije
Kao jedan od glavnih argumenata za svoje postupke, političari iz RS-a su koristili frazu kako ovakav zakon nigdje ne postoji i da se njime krši Član 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN-a, a to je pravo na slobodu govora i izražavanja. No, da li je to uistinu slučaj i postoji li zakon kojim se sankcioniše negiranje međunarodno utvrđenih i sudski presuđenih činjenica igdje više u svijetu?
Odgovor je – postoji.
Primjera radi, za negiranje holokausta u Njemačkoj je od 1994. godine uvedena kazna zatvora do pet godina. Od tada svi oni koji na bilo koji način dovode u pitanje genocid nad Jevrejima koji je počinjen u Drugom svjetskom ratu dobro paze da ne kažu nešto, što bi ih moglo odvesti iza rešetaka.
Kako bismo donekle povukli paralelu između situacije u Njemačkoj i one u BiH moramo reći da je negiranje holokausta definisano kao odbacivanje međunarodno utvrđenih činjenica i sudskih presuda nacističkog genocida nad evropskim Jevrejima. Dalje, negatori holokausta koristili su izraz “Auschwitzlüge” (Laž o Auschwitzu op. a.), što je sinonim za negiranje postojanja tog ozloglašenoog koncentracionog logora.
Negatori holokausta išli su tako daleko da su tvrdili da plinske komore u koncentracionim logorima nisu bile u funkciji. Negirali su da je korišten otrovni plin za ubijanje, kao i da je postojalo plan nacista o takozvanom “konačnom rješenju pitanja Jevreja” Negiranje holokausta od 1945. godine je bio sastavni dio ekstremno-desničarske ideologije i čvrsto je povezan sa antisemitizmom. Iza njega stajao je pokušaj falsificiranja, fabriciranja i izvrtanja historijskih činjenica, odnosno pokušaj revizije historije.
Zbog donošenja ovog zakona, u Njemačkoj je opovrgavanje holokausta kazneno djelo. svako ko negira holokaust, može biti osuđen na kaznu zatvora do pet godina. I ranije je onima koji su negirali holokaust, prijetilo da zbog toga budu osuđeni, ali nakon promjene kaznenog zakona oni su počeli izbjegavati formulacije, čije bi korištenje predstavljalo kršenje zakona i zbog kojih bi mogli kazneno odgovarati i biti osuđeni. Zbog svega ovoga broj onih koji javno negiraju holokaust, od 1994. godine značajno je pao piše Klix.