Pravosuđe na nogama zbog Dodikovih prijetnji oduzimanjem imovine
Stručnjaci upozoravaju: “Pravno neizvodivo, ali opasno u praksi”
Nakon što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Sanin Bogunić javno potvrdio da nijedan sudija ili tužilac iz entiteta RS nije iskazao namjeru da napusti državne institucije i pređe u entitetske, Milorad Dodik je iz Zvornika, okružen specijalcima , iznio novu prijetnju.
U svom govoru je poručio da će im, ako ostanu raditi za državne pravosudne institucije, vlasti Republike Srpske pokušati oduzeti imovinu.
Dodik je izjavio:
“Ja sam već dao nalog da se popišu svi oni koji rade u VSTV-u, a predstavnici su sudova i tužilaštava. Tamo odakle su oni, ako su ovdje iz suda u Zvorniku, ako je neko član VSTV-a, ukoliko nastavi da radi tamo a nastavi da bude sudija ovdje, bit će ukinut sud i premješten u neko drugo mjesto, a mi nećemo finansirati.”
Za Haruna Išerića, stručnjaka za ustavno pravo, ovakve prijetnje nisu samo političke poruke – one predstavljaju ozbiljan udar na osnovna ljudska prava.
“Iako se ovaj naum Dodika čini pravno nemogućim, ne treba sumnjati u njegovu upornost i u upornost institucija RS-a u tome da evo već sada ne samo oslabe institucije države BiH kroz pravno uznemiravanje, maltretiranje i prijetnje licima koja su zaposlena u institucijama BiH već i da ugroze njihova ljudska prava i temeljne slobode, u konkretnom slučaju, prava na imovinu”, poručuje Išerić.
Advokat Slaven Dizdar smatra da oduzimanje imovine bez osnova nije pravno održivo:
“Sve drugo je politika. Ja ne vidim način, čak i sa usvajanjem tih zakona – da ne ponavljam koliko će biti neustavni – ali čak i da usvoje takve zakone, ne vidim efikasan mehanizam u kojem se nekom može oduzeti imovina.”
Dizdar upozorava da takve prijetnje podsjećaju na prošlost:
“Institut oduzimanja imovine kao vid kazne je napušten još sredinom prošlog vijeka. Tada su takve mjere bile rezervisane za ‘narodne neprijatelje’.”
Predsjednik SDS-a Milan Miličević upozorava na realnu opasnost:
“Izvjesno je da je on u stanju, s obzirom da drži pod kontrolom sve, da to sprovede i nanese ogromnu štetu ljudima, čitavom nizu, nekoliko hiljada porodica, koje mogu zbog toga imati problem. Dakle, moguće jeste, ali dugoročno gledano, past će na bilo kojem međunarodnom sudu.”
Išerić dodatno naglašava da Ustav BiH, kao i Evropska konvencija o ljudskim pravima, jasno propisuju pod kojim uslovima se imovina može oduzeti.
“Da se takav zakon donese, vidljivo je da je on protivan ovom ustavnom standardu, ali ne treba isključiti da ovakvi verbalni napadi i ovakva jedna kampanja ocrnjavanja ljudi koji rade u institucijama države BiH, u RS-u neće imati za posljedicu neku štetu koju oni mogu trpjeti na svojoj imovini, s obzirom na vokabular koji se koristi i kampanju kojoj svjedočimo.”
Podsjetimo, Dodik je svoj napad na pravosuđe intenzivirao nakon što ga je Sud BiH nepravosnažno osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
On i ostali entitetski lideri se nisu odazvali na pozive Tužilaštva BiH, zbog čega im je određen pritvor i raspisana potjernica.
Dok dio pravosudne zajednice šuti, Išerić kritikuje pasivan stav VSTV-a:
“Njegovo držanje je takvo da i zbog toga sudije i tužioci imaju dojam da su ostavljeni na milost i nemilost zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u RS-u, i očigledno da VSTV ne zna da se ponaša kao vlast, a to je sudska vlast.”
Dizdar se slaže:
“Ono što je najveći problem, po meni, jeste da niko zaozbiljno ne shvata ove radnje iako su one po svojoj manifestaciji vrlo ozbiljne. Ako se sastane NSRS i usvoji neki akt, taj akt bude objavljen u ‘Službenom glasniku’, pazite, mi ne govorimo o nekoj odmetnutoj grupi građana ili navijača, već se radi o organima jednog dijela ove države.”
Miličević zaključuje:
“Ja mislim da su sve institucije, većina njih, pod kontrolom nekih politika, i to nikad nije dobro. Dok god bude tako, dok budu zarobljeni politikom institucije oba entiteta i BiH, mi nećemo živjeti u normalnom društvu.”
