Pravosuđe u BiH: Schmidtov prioritet i rak-rana bh. društva

Čime će se prvo pozabaviti novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt jedno je od osnovnih pitanja na političkoj sceni u našoj zemlji. Mnogi prizivaju i pozivaju na nastavak korištenja bonskih ovlasti, ali je takvo nešto teško očekivati. Ono što je realnije jeste opcija da će se pozabaviti pravosuđem.

U jednoj od svojih oproštajnih poruka i izjava bivši visoki predstavnik Valentin Inzko dao je naslutiti koji pravac djelovanja će imati njegov nasljednik. Kazao je da će izvjestan period vjerovatno samo opservirati stanje te da je teško očekivati posezanje za bonskim ovlastima, odnosno nametanje nekih novih odluka.

Ipak, naglasio je da bi se Schmidt mogao pozabaviti pravosuđem jer je tu mnogo problema i mnogo posla. Afere, rad Tužilaštva BiH, politički utjecaj, mali broj optužnica za ratne zločine, organizirani kriminal i slično su svojevrsna rak-rana bh. društva. Ukoliko se visoki predstavnik uistinu i upusti u rješevanje nagomilanih problema u bh. pravosuđu nesumnjivo ga čeka mnogo posla.

U kakvom stanju se nalazi pravosuđe u našoj zemlji najbolje govori podatak da od formiranja Tužilaštva BiH 2003. do sada nijedan glavni tužilac nije okončao mandat bez skandala. Prvi glavni tužilac je bio Marinko Jurčević koji je podnio ostavku bez specifičnog objašnjenja. Njegov nasljednik Milorad Barašin je smijenjen zbog neprimjerenih kontakata sa međunarodnim krijumčarem oružja Slobodanom Tešićem.

Barašina je naslijedio Goran Salihović 2013. ali je suspendovan 2016. zbog afere “Transkript” koja se odnosila na novinara Matu Đakovića i Milorada Dodika, odnosno na posredovanje u cilju saznanja da li će protiv Dodik biti pokrenut određeni postupak.

Trenutna glavna državna tužiteljica je Gordana Tadić, koja je u prvostepenom disciplinskom postupku suspendovana zbog nemara u vršenju službenih dužnosti te zbog “ponašanja u sudu i tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”.

I sve ove godine od Tužilaštva BiH se očekuje da dokaže postojanje pravne države na primjerima procesuiranja krupnog kriminala, korupcije, da efektno sprovodi preuzete predmete iz Haga kada je riječ o predmetima ratnih zločina i slično. Posebna tema je i politički utjecaj koji se nadvija iznad te institucije.

Skoro će dvije godine i od izvještaja njemačkog pravnog eksperta Reinharda Pribea o bh. pravosuđu, ali na implementaciji preporuka nije urađeno gotovo ništa. Upravo je Schmidt po dolasku u našu zemlju kazao da se interesovao i da je čitao spomenuti izvještaj.

Sada je Tužilaštvo BiH u žiži javnosti nakon što su uputili zahtjev Hrvatskoj za procesuiranje generala hrvatske vojske zbog navodne odgovornosti u akciji “Bljesak”. Riječ je o akciji hrvatske vojske koja je započela 1. maja 1995., kada su oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije.

Tužilaštvo BiH traži odgovornost hrvatskih generala zbog neselektivnog granatiranja sa područja Hrvatske po nebranjenim mjestima Bosanske Gradiške i Bosanske Dubice, gdje je ubijeno više civila.

Mnogi smatraju da je ovakav potez Tužilaštva tek marketing kako bi pokazali aktivnost u cilju procesuiranja ratnih zločina, dok paralelno isto tužilaštvo ne podiže optužnice protiv brojnih zločinaca koji još uvijek slobodno šetaju u BiH.

Pravosuđe BiH tek se treba dokazati u provođenju izmjena Krivičnog zakona koje se odnose na zabranu negiranja genocida. Šta će konkretno raditi u tom smislu novi visoki predstavnik, koliko će opservirati i načemu će insistirati vjerovatno će biti jasnije u narednih 12 mjeseci.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79