Predsjednički izbori u RS-u: Šta donosi 23. novembar i koliko opozicija može napraviti iskorak?
Opozicija razjedinjena, bez PDP-a nema ozbiljnog fronta
Republika Srpska 23. novembra izlazi na prijevremene izbore za predsjednika, nakon što je mandat Miloradu Dodiku oduzet na osnovu pravosnažne presude. Odluka Centralne izborne komisije BiH otvorila je prostor za političku borbu koja će, iako formalno nova, suštinski teško promijeniti postojeći odnos snaga.
Iako su mjesecima stizale poruke o bojkotu i čak prijetnje referendumom, SNSD je ipak odlučio da uđe u izbornu utrku. Ta odluka nije slučajna – partija zna da izlaskom na izbore pokazuje svoju organizacionu moć, mobilizira stranačku mrežu i učvršćuje dominaciju u javnom prostoru. Kandidat SNSD-a je Siniša Karan, čovjek koji u kampanju ulazi s punom infrastrukturom stranke i kontrolom značajnog dijela medijskog prostora.
S druge strane, opozicija ostaje fragmentirana. SDS je kandidovao Branka Blanušu, dok je PDP javno poručio da neće učestvovati u izbornom procesu. Odluka Draška Stanivukovića da ne bude kandidat znači i gubitak dijela urbanog biračkog tijela, koje je na prethodnim izborima imalo značajnu težinu. Bez PDP-a opozicioni blok ulazi u utrku oslabljen, i logistički i politički.
SNSD ima dugogodišnju kontrolu nad javnim institucijama, lokalnim upravama i preduzećima, što mu omogućava snažnu mobilizaciju i širenje poruka. Opozicija, iako formalno nudi alternativu, teško pronalazi način da probije zid institucionalne i medijske dominacije vlasti.
Na izborima se ponovo otvara i pitanje oko 30.000 glasova Bošnjaka i Hrvata u RS-u. Njihovo eventualno ujedinjeno opredjeljenje moglo bi smanjiti razliku između kandidata, ali iskustva iz prethodnih izbora pokazuju da bez visoke izlaznosti taj faktor ne donosi presudnu prevagu.
Najizvjesniji scenarij jeste da SNSD-ov kandidat uđe u predsjednički kabinet s već postojećim mehanizmima vlasti iza sebe, dok će opozicija, bez ozbiljnog jedinstva i jakog organizacionog nastupa, teško izvući puni potencijal. Promjena imena na funkciji ne znači nužno i promjenu političkog kursa – strukturalne prednosti vlasti u RS-u ostaju gotovo netaknute.
Ovi izbori, iako izazvani pravnom i političkom krizom, više će testirati snagu opozicije i spremnost građana na promjene nego što će donijeti suštinsko preuređenje političkog pejzaža u entitetu. SNSD, sa ili bez Milorada Dodika lično, i dalje drži glavne poluge vlasti.
