Pretis pred ozbiljnom krizom: Veliki rast prihoda, ali i ogromni dugovi
Kompanija iz Vogošće zabilježila ogroman rast prihoda, ali dokumenti otkrivaju ozbiljne finansijske teškoće
Kompanija Pretis iz Vogošće bilježi posljednjih godina ogroman rast i postaje lider domaće namjenske industrije. U 2023. ostvarili su prihod od 153,8 miliona KM, skoro tri puta više u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 76,5 miliona KM, a 2021. prihod je bio 53,9 miliona KM.
Dobit je porasla s 5,8 miliona KM u 2021. na 38,6 miliona KM u 2023. Dionica firme skočila je s početnih 12 KM na vrijednost od 70 miliona KM, čime je tržišna kapitalizacija u prvoj polovini 2025. narasla s oko 51 milion KM na 300 miliona KM.
Pretis je postao najveći bh. izvoznik u vojnoj industriji, prešavši firmu Igman, te je dospio na 7. mjesto ukupne izvozne liste. Pokrenute su i ekspanzije, uključujući kupovinu zemljišta u Tuzli za novu fabriku, dok se u Sarajevu modernizira postojeći pogon.
Ipak, uprkos uspjehu, u javnost su procurili dokumenti koji pokazuju da se kompanija nalazi u ozbiljnoj operativnoj i finansijskoj krizi. Novi v.d. direktora Ajdin Kupus obratio se Vladi FBiH pismom u kojem se navodi:
„Pretis se nalazi u izuzetno teškoj finansijskoj i operativnoj krizi, s više od 350 miliona KM obaveza, potrošenim avansima, nedostatkom materijala, velikim pritiskom kupaca, narušenim ugledom i indicijama o ranijem prikrivanju stvarnog stanja.”
Prema podacima iz pisma, stanje na računu firme 30. maja 2025. iznosilo je samo 858 KM, dok su obaveze sljedeće:
- Dobavljačima: 30,8 miliona KM
- Krediti: 36,6 miliona KM
- Potrošeni avansi kupaca: 286,7 miliona KM
- Mjesečni trošak sirovina: 11 miliona KM
Ugovori koji su u toku nisu ni započeti, a materijal za isporuku ne postoji. Kupci traže povrat sredstava, prijete tužbama i blokadama računa. Dio robe je formalno isporučen, ali fizički nikada nije napustio skladišta. Reklamacije dodatno povećavaju troškove zbog zamjena i servisa.
Bez hitne intervencije, procjenjuje se da bi firmi bilo potrebno 3,5 godine za ispunjavanje postojećih ugovora – pod uslovom da ne dođe do novih problema. Nova uprava traži hitnu reviziju, raskid štetnih ugovora, redefinisanje cijena i rokova, kao i ulaganja u opremu.
Slično pismo poslao je i Odbor za reviziju, navodeći da ukupne obaveze Pretisa iznose 368,6 miliona KM, od čega je 78% vezano za avanse. Likvidna sredstva su svega 1,06 milion KM, dok su nenaplaćena potraživanja oko 52,3 miliona KM. Navodi se i da postoje zalihe u vrijednosti 287 miliona KM, koje nisu direktno povezane s potpisanim ugovorima.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije tvrdi da je situacija pod kontrolom i da su „medijski natpisi neutemeljeni“:
„Nažalost, u posljednje vrijeme se, iz nama nepoznatih razloga, u medijima plasiraju netačne informacije koje očito imaju za cilj urušavanje ugleda firmi namjenske industrije, posebno Pretisa, čime se direktno ugrožava zajednička vizija da ova firma postane vodeća firma namjenske industrije, ne samo u BiH nego i šire.“
Navode da je pokrenuta sveobuhvatna revizija firmi namjenske industrije, te ističu da je „stanje finansija zabilježeno u jednom danu često sredstvo za manipulaciju“, i naglašavaju da je u junu isplaćen regres, te da će uskoro biti zaposleno još 20 radnika.
Dodatni pritisak dolazi i od američke kompanije Regulus Global, koja drži 41,5% udjela u Pretisu, a koja je uputila pismo ministru Vedranu Lakiću, navodeći:
„Vi nadgledate, usmjeravate i upravljate organizacijom u Pretisu koja je primila preko 100 miliona američkih dolara kroz ugovor s jednom velikom američkom odbrambenom kompanijom, a isporučila je samo oko 25 posto proizvoda. Sve ostalo kasni. Pretis je bez novca.“
Federalni premijer Nermin Nikšić ranije je poručio da većinski vlasnik – Vlada FBiH – neće dozvoliti privilegovani tretman nijednom dioničaru:
„Smatramo kako je zajednički interes Vlade FBiH, kao predstavnika većinskog vlasnika i kompanija koje su većinski vlasnici dionica izvan kontrolnog paketa napredak i prosperitet kompanija odnosno povećanje proizvodnih kapaciteta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Ne vidimo da bi i interes bilo koje firme pa i Regulusa mogao biti drugačiji.“
