Prijedlog izmjena Zakona o Vijeću ministara podijelio ministre: Rješenje za blokade ili kršenje Ustava?
Na 29. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održanoj 12. juna, usvojen je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Vijeću ministara koji bi trebao spriječiti blokade u radu ovog tijela.
Inicijator zakonskih izmjena, Jasmin Emrić iz stranke NES, istakao je da je cilj ovog prijedloga omogućiti nesmetano funkcionisanje vlasti, posebno u situacijama poput aktuelne – kada predsjedavajuća Borjana Krišto (HDZ) odbija predložiti novog ministra sigurnosti.
Nakon što je Nenad Nešić (DNS) podnio ostavku u januaru ove godine, a potom i uhapšen u akciji “Tunel 2”, Krišto je formalno predložila Gorana Selaka, koji je ubrzo odustao. Od tada se pitanje novog ministra ignoriše, a funkciju obavlja zamjenik Ivica Bošnjak. U nedostatku dogovora, stranke Trojke (SDP, NiP, NS), opozicija iz Republike Srpske (SDS, PDP, Lista za pravdu i red) i nekoliko opozicionih poslanika iz Federacije odlučili su podržati Emrićev prijedlog, koji sada čeka potvrdu i u Domu naroda.
Međutim, ovaj potez otvorio je pitanje ustavnosti. Predstavnici HDZ-a, SNSD-a, ali i pojedini zastupnici koji su glasali za izmjene, upozorili su da prijedlog krši Ustav. Konkretno, problematičnim smatraju članove koji omogućavaju Predstavničkom domu da sam predloži ministra ako to ne učini predsjedavajući Vijeća ministara.
Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin za Klix.ba je izjavio:
“Rekao bih da ovaj prijedlog nije u skladu s Ustavom BiH te sam prilično siguran da ne bi prošao test Ustavnog suda BiH.”
Prema njegovom tumačenju, član 1.2 Ustava BiH nije usklađen sa dijelom prijedloga u kojem se navodi da grupa od najmanje 14 poslanika može predložiti kandidata.
“Tu bi trebalo da postoji određeni demokratski kapacitet sa većinom od 22 zastupnika, kao dokaz predsjedavajućem Vijeća ministara o postojanju većine koja stoji iza određenog prijedloga”, pojasnio je.
Trlin također ukazuje na član 5.4.1 Ustava BiH, koji jasno definiše da predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministre, a da ih Predstavnički dom potvrđuje.
“Te odredbe su poprilično jasne i koncizne, te predviđaju da samo i isključivo predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministre, dok ih Predstavnički dom potvrđuje. Nema u Ustavu BiH ni zastupnika niti bilo kojih drugih subjekata koji mogu da predlože imenovanje kandidata”, rekao je.
Kritike su upućene i na član koji predviđa da Predstavnički dom može pokrenuti smjene ministara i njihovih zamjenika.
“Nema u Ustavu BiH odredbi koje se odnose na pitanje smjene ministara i njihovih zamjenika. Mislim da i je ovaj dio, kada je riječ o prijedlogu, u suprotnosti sa Ustavom BiH”, zaključio je Trlin.
Na kraju, Trlin ocjenjuje da prijedlog unosi političku nesigurnost i narušava princip podjele vlasti:
“Ovim prijedlogom se na određen način krši princip podjele vlasti, te se diže veći stepen konsocijacije i uvodi se politička nesigurnost. Poprilično sam siguran da ovo ne bi moglo proći test Ustavnog suda BiH. Mislim da, naravno, nema krivičnog djela ‘Napad na ustavni poredak’ niti bi to iko pokrenuo, ali ovaj prijedlog nije u skladu s Ustavom BiH.”
Uprkos kritikama, prijedlog ostaje na dnevnom redu, a konačnu riječ vjerovatno će imati Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
