Prijevremeni izbori u RS-u: Mogu li glasovi Bošnjaka odlučiti pobjednika?
Ustavne nedoumice i izborna pravila otvaraju pitanja
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, zakazani za 23. novembar nakon oduzimanja mandata Miloradu Dodiku, donose niz pravnih i političkih dilema.
Iako je Centralna izborna komisija BiH raspisala izbore samo za funkciju predsjednika iz reda srpskog naroda, u Ustavu RS jasno stoji da se predsjednik i potpredsjednici biraju u istom izbornom procesu i sa jedinstvene liste kandidata. To otvara pitanje da li je zakonski uopće moguće odvojeno birati samo predsjednika, dok potpredsjednici ostaju u mandatu.
Pravna praksa iz 2007. godine, kada je nakon smrti Milana Jelića biran samo predsjednik, pokazuje da se slična situacija već dogodila. Tada su potpredsjednici Adil Osmanović i Davor Čordaš nastavili mandat bez prekida, što znači da se u ovom slučaju, ukoliko se potvrdi identična procedura, izbori odnose isključivo na srpskog kandidata. Time je praktično onemogućeno da Bošnjak ili Hrvat zauzmu predsjedničku funkciju u ovim okolnostima.
No, ono što nosi političku težinu jesu glasovi Bošnjaka u RS-u. Na izborima 2022. godine njihovi kandidati, među kojima Ćamil Duraković, Senad Bratić i Jusuf Arifagić, osvojili su blizu 37.000 glasova. Ako se prisjetimo da je tada razlika između Dodika i Jelene Trivić iznosila oko 27.000 glasova, jasno je da bi mobilizacija manjinskih birača mogla presuditi i sada.
Procjenjuje se da Bošnjaci u ovom entitetu raspolažu sa oko 30.000 glasova koji bi, u slučaju veće izlaznosti i koordiniranog djelovanja, mogli donijeti prevagu opozicionom ili vladajućem kandidatu. Pitanje je samo kome će ti glasovi otići i hoće li uopće biti dovoljno motivacije da se masovno izađe na birališta.
Dodatnu neizvjesnost unosi i glasanje građana RS-a koji žive u inostranstvu, posebno onih sa statusom privremenog ili izbjegličkog boravka. Njihova uloga mogla bi biti jednako važna, jer manja izlaznost unutar entiteta automatski povećava težinu svakog pojedinačnog glasa.
Zaključak je jasan – iako će se na listi naći više kandidata, ključna borba će se voditi unutar srpskog biračkog tijela, ali upravo bošnjački glasovi mogli bi biti onaj faktor koji će odlučiti konačni rezultat.
