BHRT je istražio kakve su mogućnosti i koliko će Bosna i Hercegovina dobiti od kolača vrijednog 14 i po milijardi eura.
Instrument pretpristupne pomoći IPA 3 donosi novu metodologiju raspodjele novca. Finansirat će se isključivo projekti i nijednoj državi unaprijed nije određeno koliko će dobiti sredstava.
Pomoć u okviru IPA-e 3 bit će bazirana na stvarnim postignućima u pet tematskih oblasti:
vladavina prava, sigurnost i migracije;
upravljanje i strukturne reforme;
politike Evvropske unije;
ulaganja za rast i zapošljavanje;
teritorijalna i prekogranična saradnja.
Bosna i Hercegovina do 15. marta poslat će Evropskoj uniji devet projekata čija je vrijednost veća od 146 miliona eura, a koji bi se trebali finansirati sredstvima iz IPA 3.
Međutim, čak i ako Evropska unija odobri finansiranje ovih projekata, pitanje je kako će to u praksi izgledati.
Iz Direkcije za evropske integracije kažu kako je osnovna stvar da bi projekti s papira prešli na djelo – postojanje sistema u državi. Tog sistema Bosna i Hercegovina trenutno nema.
ZARA HALILOVIĆ, Sektor za programe pomoći za pristupanje u EU
“Osnovno je da imate sistem da korstite IPA-u, to je početak priče, i to efikasan sistem, ne bilo kakav, i to u skladu s Okvirnim sporazumom EU koji je prenijet u Sporazum za korištenje IPA-e, koji smo mi potpisali. Taj sistem nemamo, jer nemamo saglasnost unutar zemlje”, rekla je Halilović.
Dok našu zemlju decenijama koči ono što javnost i analitičari zovu nedostatak političke volje, zemlje regije povlače stotine miliona eura na godišnjem nivou iz evropskih fondova. Kako to u praksi izgleda na primjeru poljoprivrede?
ZARA HALILOVIĆ, Sektor za programe pomoći za pristupanje u EU
“Vi dobijete od EU svake godine za pomoć poljoprivredi, ako imate to IPARD strukturu 85 posto sredstava, a 15 posto vi kao zemlja dodate i onda imate stabilnu pomoć poljoprivredi i oni znaju da će svake godine to biti obezbijeđeno”, dodala je Halilović.
Srbija je kroz IPA 2 projekt za šest godina povukla više od milijardu i po eura. Funkcionalan sistem razvila je i Crna Gora. Mogu li u novoj metodologiji, kada se gleda i poredi svaki detalj, projekti iz naše zemlje biti konkurentni onima iz zemalja regije?
IGOR DAVIDOVIĆ, bivši šef Misije BiH pri EU
“Evropska unija se nas još nije odrekla i mi ćemo neke od tih pretpristupnih fondova da dobijemo, ali po novim uslovima. S druge strane, to je poruka našim političkim elitama da smo još u voćnjaku Evropske unije, ali da možemo ubrati samo onoliko koliko možemo dohvatiti sa zemlje, a ne ono što je u krošnjama i što je bolje i slađe”, kazao je Davidović.
Primjer povlačenja sredstava iz EU fondova najbolje ilustruje kakav odnos stranke na vlasti imaju prema državi i građanima. U našoj zemlji političari će se prije dogovoriti o zaduživanju kod kreditora nego ostvariti kompromis i konsenzus u vezi sa povlačenjem bespovratnih sredstava.
SAŠA MAGAZINOVIĆ, član Komisije za EU integracije PD PSBiH
“Zaista su ogromne i neiskorištene prilike i odraz te politike se najbolje vidi na tome da Parlament BiH apsolutno nema nikakvu informaciju, niti razgovara, niti je to tačka dnevnog reda, gdje smo, šta smo, koje su mogućnosti sta smo iskoristili”, objasnio je Magazinović.
Bosna i Hercegovina je do sada kroz IPA 2 program povukla 530 miliona eura. Upućeni kažu da ovo nije uspjeh države, već Evropske komisije koja vodi proceduru ugovaranja i jedina smo zemlja u regiji koja ove procese ne može voditi samostalno.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
