Privrednici: Dio Skenderije zatvoren za zakupce, ali otvoren za javna okupljanja
Više od trideset malih biznisa – među kojima su stomatološke ordinacije, trgovine, zanatlije i sportski klubovi – dobilo je zvanična rješenja o privremenoj zabrani korištenja poslovnih prostora u kompleksu Privrednog grada Skenderija u Sarajevu. Razlog su sigurnosni problemi zbog lošeg fizičkog stanja objekta.
Pojedini zakupci, među kojima su i stomatolozi Haris Mujanović i Selma Šabanović, izražavaju ogorčenje zbog odluke inspekcije. Tvrde da nisu imali pristup relevantnoj dokumentaciji, niti su prethodno konsultovani.
„Nećete nas izbaciti iz vlastite ordinacije koju smo gradili od nule. Uložili smo desetine hiljada maraka u opremu i uređenje. Ako je prostor nesiguran za rad, kako se u istom kompleksu održavaju sajmovi i masovna okupljanja?“, upitao je Mujanović.
Iz KJP Centar Skenderija poručuju da se ne radi o trajnom zatvaranju, nego o mjeri koju nalaže inspekcija, na osnovu elaborata o stanju objekta koji je izradila Vlada Kantona Sarajevo.
„Skenderija nije donijela odluku da izbaci zakupce, već samo sprovodi nalog opštinske inspekcije. Nažalost, pojedini dijelovi objekta ugrožavaju sigurnost ljudi. Nismo u poziciji da ignorišemo nalaze stručnjaka“, rekao je Šenaj Avdić, v.d. direktor Skenderije za Klix.ba.
Slično je poručio i bivši član Upravnog odbora Skenderije Admir Bukva, navodeći da je ovo „tragedija koja čeka da se desi“, te da bi ignorisanje nalaza moglo imati katastrofalne posljedice.
Zakupcima su ponuđeni alternativni prostori unutar sigurnih dijelova Skenderije, s obećanjem da će po završetku renovacije imati prioritet za povratak. Međutim, neki korisnici, poput stomatoloških ordinacija, tvrde da nisu u mogućnosti tek tako preseliti opremu i nastaviti rad.
Prema navodima Avdića, nekoliko zakupaca već je pronašlo nove prostore van Skenderije, uz pomoć Općine Centar.
Iz uprave ističu da se cijela situacija ne bi smjela politizirati. Upozoravaju da je trenutni loš status kompleksa rezultat višedecenijskog nemara, te da Skenderija – kao objekt s privremenim statusom nacionalnog spomenika – zahtijeva poseban tretman i dodatne procedure za svaku rekonstrukciju.
„Ne možemo upirati prst u jednog krivca. Svi nivoi vlasti tokom proteklih decenija snose odgovornost za ovakvo stanje“, zaključio je Avdić.
