Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić izjavio je da, nažalost, i dalje postoji veliki otpor stanovnika za vakcinisanje iako je vakcina jedini način zaštite u borbi protiv virusa korona i da se izbjegne respirator.
Đajić je rekao novinarima u Banjaluci da vakcinisani imaju blaže kliničke slike i da nijedan takav pacijent nije na respiratoru, niti je preminuo.
On je naveo da svjetski rezultati pokazuju da od 100 umrlih 99 nije vakcinisano.
Od 316 pacijenata, koliko ih je trenutno, zbog COVID-19, hospitalizirano u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, više od 90 posto je nevakcinisanih.
Kazao nam je to prof. dr. Vlado Đajić, generalni direktor ovog zdravstvenog centra, i dodao da brojke najbolje govore o opravdanosti apela zdravstvenih radnika da se građani što prije vakcinišu.
Izazovna jesen
– Očekuje nas vrlo izazovan period u jesen. Zbog toga smo moji saradnici i ja napravili planove u vezi sa reorganizacijom rada koje ćemo, uz podršku Vlade RS-a, u narednom periodu realizirati. Kao što znate, počela je i školska godina, i želim opet ponoviti ono što već nebrojeno puta ponavljamo u medijima, a to je da se građani vakcinišu kako bi se pandemiji napokon stalo ukraj – ističe Đajić.
Kaže kako je u prethodne skoro dvije godine, zdravstveni centar na čijem je čelu, imao vrlo težak zadatak, ali da su, zahvaljujući podršci Vlade ovog entiteta te dobrim organizacionim sposobnostima, uspjeli odgovoriti izazovima.
– Važno je naglasiti da od početka pandemije naš nijedan pacijent nije ostao bez zdravstvene zaštite ili respiratora, kao što se dešavalo u mnogo razvijenijim zemljama zapadne Evrope. Međutim, da bi se odgovorilo izazovu pandemije, to je podrazumijevalo potpunu reorganizaciju rada kao i osposobljavanje dodatnih kapaciteta, što je zahtijevalo izuzetne organizacione sposobnosti mojih kolega i mene lično. Mi smo počeli pripreme još krajem januara prošle godine kada još u Evropi i na našim prostorima nije bilo slučajeva potvrđenog novog koronavirusa. U krugu UKC-a RS-a, na lokaciji Paprikovac, uvedena je trijaža pacijenata pri ulasku u bolnicu koja je aktualna i danas, što je dalo rezultate, pa smo imali veoma nizak stepen zaraze medicinskog osoblja i hospitaliziranih pacijenata – navodi Đajić.
Na početku pandemije Klinika za infektivne bolesti pretvorena je, kaže, u Covid-bolnicu, a usljed pogoršane epidemiološke situacije od 29. oktobra 2020. prijemna ambulanta za suspektne i pozitivne na koronavirus izmještena je u Sjeverno krilo, nekadašnji Urgentni centar.
– Tada je praktično i formiran Covid-urgentni centar, dok je Necovid-urgentni centar sve hitne medicinske necovid slučajeve počeo primati u Južnom krilu (zgrada Poliklinike). Sve to bilo je aktuelno do 15. juna ove godine kada je Urgentni centar izašao iz covid-režima i vratio se redovnom radu. Međutim, usljed pogoršanja epidemiološke situacije ponovo smo 15. augusta bili primorani Urgentni centar vratiti u covid-režim. U njemu se sada pregledaju najteži covid-pacijenti koji zahtijevaju prijem u jedinice intenzivne njege ili oboljeli koji odmah po prijemu zahtijevaju respiratornu podršku. Ostali covid-pacijenti pregledaju se u ambulanti Klinike za infektivne bolesti – pojašnjava Đajić.
Ističe kako je fizička podjela Centralnog medicinskog bloka (CMB) na covid i necovid dio, koja je urađena u oktobru prošle godine, predstavljala težak i iscrpljujući posao.
– Izuzetno zahtjevno bilo je zadovoljiti sve kriterije, kada je riječ o zaraznoj bolesti, i istovremeno omogućiti da se liječe i pacijenti koji nisu oboljeli od COVID-19, odnosno ispoštovati sve propise kako ne bi došlo do ukrštanja čistih i nečistih puteva, ali smo uspjeli. Rezultat toga je da se sada tačno zna koji su to putevi kojima se kreću inficirani pacijenti i osoblje koje te pacijente zbrinjava i oni su odvojeni od svega ostalog. Sve je to uspješno primijenjeno u praksi. Fizički su pregrađeni hodnici CMB-a, fizički su odvojeni liftovi koji su u covid-dijelu od onih koji se nalaze u necovid-dijelu, napravljen je odgovarajući put kretanja. Osoblje koje zbrinjava covid-pacijente oblači odijela i kompletnu opremu u prizemlju i iz toga dijela u prizemlju odlazi u tzv. nečisti dio gdje pregleda pacijente na covid-odjelima. Nakon toga se nečistim liftom spuštaju u prizemlje na mjesto gdje je predviđeno da skinu svu opremu i tek onda prelaze u čisti necovid-dio – objašnjava Đajić.
Koliko je bio dobar potez reorganizacije najbolje, kako kaže, pokazuje podatak da je u jednom momentu trećeg vala pandemije u CMB-u bilo smješteno više od 600 pacijenata.
– Danans imamo 316 smještenih pacijenata, što znači da su spratovi Centralnog medicinskog bloka (2, 3. i 4. sprat za sada) opet u covid-režimu, a u slučaju povećanog broja pacijenata otvarat će se i drugi spratovi. Koliko je ozbiljna situacija govori podatak da je samo prije mjesec, dakle 8. augusta, u našem zdravstvenom centru bilo hospitalizirano samo 16 pacijenata – ističe Đajić.
Najveći pritisak
Tokom pandemije posebna pažnja posvećena je onkološkim bolesnicima koji su, uz dio ambulantnih pregleda, izmješteni u stare Hirurgiju i Kliniku za plućne bolesti u centru Banje Luke, čime je, kako kaže, smanjen rizik od njihove zaraze.
Osvrnuvši se na trenutnu epidemiološku situaciju u BiH i sve veći broj novozaraženih i preminulih od COVID-19, Đajić je istakao kako je UKC RS-a spreman za novi val pandemije.
– Spremni smo za veći priliv pacijenta, radno osoblje je raspoređeno, ima ga dovoljno. Naglasio bih da u zbrinjavanju ovih pacijenata od početka pandemije učestvuju mnoge specijalnosti. Ja im i ovaj put odajem priznanje za profesionalan i požrtvovan rad i oni su heroji današnjice. Naša ustanova je referentna i najveća ustanova, pa je shodno tome na nju i najveći pritisak, odnosno priliv pacijenata. Osim toga, UKC RS-a zbrinjava i oboljele od COVID-19 i iz drugih područja RS-a koji nam se upućuju kada njihovi centri smatraju da ne mogu adekvatno odgovoriti ili pružiti adekvatno zbrinjavanje. Samim tim i obim posla koji obavljaju naši medicinski profesionalci izuzetno je veliki, a kao što i vidite epidemija dugo traje, tako da se pritisak konstantno povećava – kazao je Đajić.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
