Regija BiH Prof. dr. Mehić: Pušenje plus aerozagađenje loša je kombinacija koja ne obećava...

Prof. dr. Mehić: Pušenje plus aerozagađenje loša je kombinacija koja ne obećava uspjeh u liječenju COVID-19

Prema izvještaju Svjetske banke o upravljanju zagađenjem zraka u BiH, u našoj zemlji od posljedica izloženosti aerozagađenju s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi, a devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta može se pripisati zagađenju zraka.

Glavni grad BiH svake godine, od novembra do februara, među najzagađenijim je u svijetu, a s proljeća, pa sve do početka ljeta zrak je zagađen polenima, naročito neurbanih biljaka, što dodatno komplikuje cijelu sliku. Sve to, kaže prof. dr. Bakir Mehić, šef Klinike za plućne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), doprinosi da bh. prijestolnica polako postaje sredina neugodnog življenja.

Dodatno opterećenje za bolničke kapacitete

– Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su da je 14 posto svih prijevremenih smrti povezano sa zagađenjem zraka. Tu se prvenstveno misli na one pacijente koji već boluju od određenih bolesti, prije svega disajnog i kardiovaskularnog sistema, dok je šest posto povezano sa karcinomima pluća – dodaje Mehić.

Kao najveće zagađivače zraka navodi fosilna goriva i niz polutanata koji su u stanju da na respiratornom sistemu dovedu do propadanja sluznice ćelija, njihovog teškog oštećenja te određenih provokacija, naročito kod astmatičara, oboljelih od hronične opstruktivne bolesti pluća, onih koji imaju urođene malformacije disajnog sistema.

– Što se tiče aerozagađivača na našem području najgore su tzv. suspendirane čestice, promjera između 2.5 i 10 mikrona, koje su uzrok porasta rizika od hospitalizacije mnogih u zimskom periodu. To je nešto što mi iz godine ugodinu pratimo i možemo sa sigurnošću tvrditi, jer potrebe za takvim hospitalizacijama nemamo tokom ljetnog perioda. Neko je primoran izaći sad kada su koncentracije polutanata u zraku ogromne, jer mora kupiti hranu ili otići do ljekara, a rezultat je nastanak gušenja koje se ne može riješiti u ambulanti, nego se pacijent upućuje na kliniku. Oni koji imaju hroničnu opstruktivnu bolest pluća, zbog egzacerbacija (pogoršanja bolesti) uzrokovanih zagađenjem zraka, primorani su doći na kliniku, čime se u ovo vrijeme pandemije dodatno opterećuju ionako opterećeni bolnički kapaciteti – naglašava Mehić.

Zagađen zrak u Sarajevu, ali i nekim drugim bh. gradovima poput Tuzle i Zenice, decenijski je problem, a višegodišnja izloženost ambijentalnom zagađenju doprinosi, kaže Mehić, i povećanju broja oboljelih od karcinoma pluća.

– Za karcinom pluća, prije svega, krivac je pušenje, ali izloženost profesionalnim aerozagađivačima uz ambijentalno aerozagađenje, može utjecati da nakon nekog vremena osoba oboli od karcinoma pluća ili se desi porast broja tumora, tipa adenokarcinoma pluća – ističe Mehić.

Kaže kako je zrak pun sumpordioksida koji na određen način vrši izrazito oštećenje bronhijalnih ćelija čime se stvara podloga za razvoj bakterijskih i virusnih pneumonija.

– Pacijenti također, obolijevaju i od akutnog bronhitisa koji nije izazvan bakterijama nego upravo nadražljivcima iz ambijentalnog aerozagađenja, a tu su i astmatičari koji ulaze u recidivantne napade astme, koji zbog sumpordioksida, koji djeluje kao teški nadražljivac, oštećuje disajne puteve. Pomenuo bih i globalno aerozagađenje, jer ozon prisutan u zemljinoj astmosferi je štetan. On je inače, kao ozonski omotač prisutan u stratosferi, od 20 do 50 klometara od površine Zemlje, i kao takav neophodan je za život. Međutim, pri tlu on je štetan jer iritara disajne organe, a u većim koncentracijama može biti čak i smrtonosan. Nisam siguran da mjerne stanice u BiH na valjan način prate prisustvo ozona u zraku – navodi Mehić.

Zagađeni zrak napominje, dovodi se i u vezu sa povećanim brojem bronhitisa kod djece.

– Pluća su organ koji raste i razvija se u organizmu sve do 18 godine života. Ako patološka noksa, u ovom slučaju štetne čestice koje se nalaze u zraku djeluju na nezrela pluća, naravno da itekako imaju utjecaja na “proizvodnju budućih invalida” što se tiče respiratornog sistema. Šta je ustvari naš najveći problem? To je činjenica da nemamo naviku, a rekao bih ni želju da stavimo na papir – koliko nas aerozagađenje košta, od izostanka sa posla, pa sve do liječenja!? U ozbiljnim zemljama to se proračunava i na određen način poredi kako bi se opravdala isplativost ulaganja u borbu protiv aerozagađenja – kaže Mehić.

Šef Klinike za plućne bolesti KCUS-a naglašava da je vrlo važno utjecati na svijest građana kako bi se svi uključili u smanjenje aerozagađenja.

– Sarajevo je kotlina koja ne dozvoljava adekvatnu cirkulaciju zraka, a tome je doprinio i neracionalan odnos spram urbane izgradnje. Bolje rečeno, mi smo dopustili neurbanu izgradnju koja je spriječila cirkulaciju zraka. Apelirao bih na one koji o tome odlučuju da angažiraju svjetske eksperte u smislu iznalaženja načina na koji bi se zastojne zračne mase u gradu pokrenule. Osim toga, ljudima treba objasniti kolika je šteta od korištenja fosilnih goriva. Mislim da mi, kao ljekari, sa apelima i liječenjem malo toga možemo uraditi kako bi se riješio ovaj višedecenijski problem – dodaje Mehić.

Vani obavezno nositi masku

Kako bi zaštitili zdravlje, Mehić građanima savjetuje da se u periodima visoke koncentracije zagađenog zraka što manje izlazi vani.

– Zbog pandemije naređeno je nošenje maski, što je dobra navika i u vrijeme zagađenog zraka. Oni koji imaju problema sa disajnim organima te kardiovaskularni bolesnici, naročito oni koji boluju od koronarnih krvnih sudova, ako moraju izaći neka nose i dvije maske jer se radi o vrlo sitnim česticama. Vakcinisati se obavezno protiv gripe, jer je gripa daleko ozbiljnija infekcija disajnih puteva u odnosu na bakterijske infekcije, jer na određen način u cjelosti “ogoljava” respiratorni sistem. Naši pacijenti znaju da, pored vakcine protiv gripe, preporučujemo i pneumokoknu vakcinu koja je dobrodošla u sprečavanju zaraze od streptokokus pneumonije (Streptococcus pneumonia) koji je domicilni stanovnik naših prostora – naglašava Mehić.

Ističe da zagađen zrak doprinosi komplikaciji i kod zaraženih COVID-19, koju je, kako kaže, teže liječiti sada nego u ljetnom periodu.

– Dosadašnja iskustva nam govore da dugogodišnji pušači imaju teže oblike COVID-19 i uspješnost liječenja kod njih slabija je nego kod nepušača. I oni koji su više izloženi aerozagađenju sigurno je da će se teže boriti sa COVID-19. Rekao bih da je pušenje plus aerozagađenje loša kombinacija koja ne obećava uspjeh u liječenju kako COVID-19, tako i drugih respiratornih oboljenja – zaključuje Mehić za Faktor.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79