Profesor Dedić: Obaveza Schmidta je da stavi van snage odluke NSRS-a

U današnjem izdanju Rezimea razgovarali na FTV gostovao je Sedad Dedić, profesor Ustavnog prava Univerziteta u Zenici.

Kaže da ovo što vidimo danas u NSRS-u je vrlo slično kada govorimo o državnoj imovini BiH.

“Imali smo priliku gledati 2009. godine također pokušaj administrativne jedinice u okviru BiH, bh. eniteta Republika Srpska da odlučuje o imovini koja pripada državi BiH. Tada je aktuelni visoki predstavnik 2009. godine stavio van snage takve odluke RS-a. Dakle obaveza, u skladu sa Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, u cilju zaštite Općeg okvirnog sporazuma za mir je i aktuelnog visokog predstavnika, gospodina Schmidta da stavi ovakve odluke van snage, posebno zbog činjenice da aktuelno ustavno-pravno uređenje BiH je rezultat i međunarodnog uticaja nametanja. Prije Dejtonskog sporazuma je postojala Republika BiH u čijem ustavno-pravnom uređenju nije bilo moguće napadati državu iz njenih institucija. Ovo uređenje to omogućava i odatle međunarodna zajednica ne može se osloboditi odgovornosti i reći da je to samo obaveza domaćih aktera. Naravno da jeste i njihova, međutim sve krize koje gledamo su rezultat strateških planova protiv interesa svih građana BiH. Nažalost ohrabrene i osnažene vjerovatno u nekoj od susjednih zemalja zbog pretenzija prema imovini BiH. Odluke Ustavnog suda da o državnoj imovini može odlučivati samo država su samo ubrzale ponovo ove procese.”

Pojašnjava da postoje mogućnosti blokade.

“Nadležno Tužilaštvo u drukčijem uređenju bi već davno procesuiralo sve one koji rade pripremne radnje u cilju dolaska do krivičnih djela napada na ustavni poredak BiH. Imali smo u prethodnom periodu od raspisivanja referenduma, neprovođenja odluka ustavnih sudova. Nereagovanje nadležnog Tužilaštva je ohrabrilo vinovnike takvih djela da idu dalje, da ispitaju gdje je to granica.”

Na pitanje zašto Tužilaštvo nije reagiralo, odgovara da to pitanje treba postaviti njima i da su u mnogo situacija postojala sasvim jasna krivična djela.

Dedić navodi da je Ustavni sud BiH jasno, kroz niz presuda o javnim dobrima, o poljoprivrednom zemljištu, o šumskom zemljištu, jasno rekao da isključivo Parlamentarna skupština može odlučivati o imovini BiH.

“U situaciji kojoj svjedočimo imamo pogrešno, neosnovano, neutemeljeno tumačenje. Dakle, NSRS može odlučivati samo ono što je u njihovoj nadležnosti, a što je jasno definisano u Ustavu BiH i Ustavu RS-a.O imovini BiH ne može odlučivati. Pogrešno se šalje slika da neko želi da uzme imovinu RS-a. Presude ustavnih sudova nisu proizvele nikakvu novu pravnu stvarnost, samo su potvrdile još jednom pravne činjenice da iz kontinuiteta, iz sukcesije BiH kao država je vlasnik imovine, a administrativne jedinice, opštine, kantoni, entieti mogu koristiti tu imovinu. Izbjegavanjem da se donese zakon o upravljanju državnom imovinom u okviru PS BiH se čini šteta svih građanima na način da se milijarde imovine u BiH ne stavljaju u pravni promet u skladu sa zakonom i Ustavom ove države. Nije sporno pitanje korištenja, sporno je pitanje vlasništva.”

Smatra da su odluke Ustavnog suda o poljoprivrednom zemljištu, šumskom zemljištu, o javnim dobrima ubrzale napad na ustavni poredak.

“Žalosno je što i Republika Srbija i Republika Hrvatska zloupotrebljavaju komunikaciju sa građanima koji se izjašnjavaju kao Hrvati i Srbi, ali na njihvou štetu, jer od njihove djece oduzimaju tu imovinu koja bi trebala da bude na korištenju i za korist građanima BiH koji žive u okviru BiH. Plašim se da ti ataci neće prestati dok BiH ne uđe u npr. EU koja bi mogla biti jedan okvir zaštite od takvih napada. Nedopustivo je da se zanemari da je u BiH počinjen genocid od strane vojske Republike Srpske, uz neupitnu finansijsku, materijalnu, tehinčko-vojnu pomoć iz Republike Srbije. Imamo udruženi zločinački poduhvat sa učešćem zvaničnog političkog vodstva iz Republike Hrvatske. Jasna je situacija da bi BiH na jedan ubrzan način trebala da uđe u okvire EU, ako međunarodna zajednica zaista ima osjećaja, bez da licemjerno licitira da mi treba da se dogovorimo u uređenju gdje su oni ugradili instrumente blokade.”

O Zakonu o VSTV-u RS-a Dedić kaže da u skladu sa Ustavom BiH postoji jedinstven pravni sistem.

“U slučaju da određena amdinistrativna jedinica, u ovom slučaju entitet, donese jednu takvu odluku to bi bila parainstitucija. i dalje ostaje da postoji VSTV. Ovakva institucija ne može da dobije pravno priznanje, ni u domaćem ni u međunarodnom pravu. Svi vinovnici i odgovorni za donošenje jedne takve neustavne odluke treba da budu procesuirani. Hipoteza šta ako oni to urade je već prihvatanje krivičnog djela, što je neprihvatljivo. Kao što je veliki broj neustavnih zakona već stavljen van snage putem Ustavnog suda BiH, tako će i taj zakon, ako dođe do njegovog stupanja na snagu, a nadležno Tužilaštvo će imati obavezu da procesuira vinovnike tog krivičnog djela.”

Na pitanje šta bi mogao biti naredni potez Christiana Schmidta, kaže: “Obaveza i odgovornost visokog predstavnika je da takve odluke stavi van snage da bi zaštitio Opći okvirni sporazum za mir u BiH i da bi zaštitio mir u BiH, u interesu svih građana.Ono što smo već vidjeli na djelu jeste crna lista SAD-a gdje su vinovnici i mnogi inicijatori pripreme ovih krivičnih djela već stavljeni na crnu listu. Očekuje se drugi spisak koji će također potvrditi sve one koji učestvuju u ovakvim aktivnostima. Ono što bi bilo jako važno od zemalja EU, da prate SAD, a oni vrlo hrabro osuđuju i to ostaje na tome. Građani BiH nemaju alternativu nego da svim sredstvima brane pravnu državu i tekovine moderne civilizacije.”