Ukoliko ste u jeku ljetne turističke sezone u Sarajevu šetali centrom glavnog bh. grada ili se vozili uz glavne saobraćajnice, mogli ste primijetiti i prosjake koji traže novac ili da kupite nešto što oni prodaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo je početkom jula donijelo, kako su naveli, inovirani operativni plan zbog povećanog broja prijava džeparenja na ulicama, kao i sve veće zastupljenosti prosjačenja u vrijeme turističke sezone.
Na pitanje portala Radiosarajevo.ba o ovom planu – u čemu se sastoji i da li je dao rezultate, iz ovog ministarstva su nam odgovorili:
“S obzirom na činjenicu da na području Kantona Sarajevo u toku turističke sezone boravi veći broj stranih državljana policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, obavljanjem redovnih poslova i zadataka, te razmjenu podataka sa ostalim agencijama za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini i kontakte sa građanima, prikupljaju određena saznanja o licima koja se bave nezakonitim radnjama u cilju identifikacije osoba koje čine prekršaje i krivična djela na području Kantona Sarajevo. Shodno prikupljenim podacima preduzimaju se odgovarajuće mjere iz nadležnosti Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo, a ukoliko se radi o inkrimisanim radanjama iz nadležnosti drugih agencija za provedbu zakona u BiH, informacije se proslijeđuju nadležnoj agenciji”.
Napomenuli su i kako Uprava policije “planske aktivnosti na sprečavanju narušavanja javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo, sa posebnim akcentom na prekršaje prosjačenja, u okviru čega policijski službenici svakodnevno vrše pojačane obilaske lokaliteta na kojima je primjetno prisustva lica koja su sklona vršenju takvih prekršaja s ciljem preventivnog djelovanja, kao i sankcionisanja lica koja se zateknu u vršenju prekršaja, kako bi u konačnosti doprinijeli stvaranju što sigurnijeg i boljeg ambijenta za život građana, kao i boravak turista na području KS”.
Kako prijaviti prosjačenje?
S obzirom da su migranti često viđeni na sarajevskim ulicama kako nude maramice ili traže novac, pitali smo MUP i šta u tom slučaju.
“Kada je u vršenju prekršaja zatečeno lice ‘migrant’ policijski službenici Uprave policije MUP-a KS prema istima preduzimaju Zakonom predviđene mjere i radnje, te o istom obavještavaju Službu za poslove sa strancima – Terenski ured Sarajevo, Ministarstva sigurnosti BiH, radi preduzimanja određenih mjera i radnji iz njihove nadležnosti”, naveli su iz policije.
Vrlo bitno, kako su naveli iz Ministarstva, jeste da ova problematika, pored preventivno-represivnog dijela koji je u nadležnosti Uprave policije, zahtjeva učešće i adekvatno postupanje niza drugih organa – od službi socijalne zaštite, posebno u dijelu zloupotrebe djece u svrhu prosjačenja, ali i drugih institucija.
Nažalost, upravo su maloljetnici također često viđeni kako sami, ili u društvu odraslih koji se predstavljaju kao njihovi roditelji ili bliža porodica, prose.
Svi građani u tom, ali i drugim slučajevima prosjačenja, mogu prijaviti bilo kojem policijskom službeniku na terenu, nadležnoj policijskoj upravi telefonom ili lično, kao i Operativnom centru Uprave policije, na broj telefona:
122, ili 033/207-777 i 033 206-666.
Izvještaj i ‘Partner’ akcija
Jedna od akcija sarajevske policije koja se odnosila na trgovinu ljudima realizovana je početkom aprila pod kodnim nazivom “Partner”. Tada su uhapšeni N. O., rođen 1980. godine i S. A., rođen 1986. godine, obojica iz Đurđevika.
Osumnjičeni su za izvršenje navedenog krivičnog djela na način da su u proteklom periodu eksploatisali žene i djecu s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi radnom eksploatacijom i prisilnim prosjačenjem na području Kantona Sarajevo.
Kada je riječ o radu MUP-a KS za prvih šest mjeseci ove godine, izvještaj navodi četiri evidentirana slučaja trgovine ljudima.
Katica: Potrebna akcija države sa viših nivoa
Podsjetimo i da se resorni ministar Admir Katica prije nekoliko dana oglasio upravo o ovom pitanju putem Facebooka.
Naveo je kako se MUP kontinuirano bori s ovom pojavom, ali se pokazalo da kaznena politika samo kroz prekršajne naloge i prekršajno sankcionisanje – ne daje adekvatne rezultate.
“Potrebna je organizovana akcija države sa viših nivoa kako bi se spriječila trgovina ljudima radi prosjačenja, jer ona ovdje ima takve karakteristike da na ulicama Sarajeva prose lica i iz drugih područja kao što su Visoko, Zenica, Kakanj.
Dolaze ovdje ujutro i na ulicama su tokom dana i navečer, što svakako narušava sliku grada i zbog čega je potrebno još više napora uložiti da se ta pojava što više suzbije”, poručio je Katica.
Kako se prosjačenje kažnjava u KS, a kako u Sloveniji?
Naravno, ovo nije problem samo Kantona Sarajevo, već cijele države, ali slične probleme imaju i druge europske države.
Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, novčanom kaznom od 400 do 1.200 KM će se kazniti za prekršaj osoba koja drugog navodi na prosjačenje, a novčanom kaznom od 500 do 1.500 onaj ko “organizuje prosjačenje ili ko navodi na prosjačenje maloljetno lice ili duševno bolesno lice ili lice zaostalog duševnog razvoja”.
U bh. entitetu RS, onome ko prosjači i ko navodi drugu osobu na prosjačenje zakon propisuje novčanu kaznu od 200 do 800 KM, dok je za osobe koje na prosjačenje navode maloljetnika ili osobu s poteškoćama u razvoju, propisana kazna od 400 do 1.200 KM ili kazna zatvora u trajanju do 40 dana, navodi RTRS.
Prema informacijama Slobodne Europe, u Austriji se oni koji prose kažnjavaju sa kaznom od 700 eura (oko 1.300 KM) ili sedmicom dana u zatvoru.
U obližnjoj Sloveniji se kažnjavaju i oni koji daju novac prosjacima, a kaznom oko 1.000 eura (oko 1.900 KM) prosjaci.
Prema zakonu u Srbiji, kazne za prosjake se kreću od 5.000 do 10.000 dinara (od 83 do 166 KM) ili kaznu zatvora do 30 dana. Ako je riječ o grupnom prosjačenju, kazna je do 30 dana zatvora ili od 166 do 499 KM).
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
