Prosječna plata veća za 273 KM, a cijene životnih namirnica skuplje duplo
Plata skoro ista, a cijene životnih namirnica u skoro svim trgovačkim lancima natjerale su mnoge građane da promijene svoje potrošačke navike i da u velikoj mjeri kupuju jeftiniju hranu, ili izbacuju pojedine proizvode zbog previsoke cijene.
Prosječna plata u Republici Srpskoj u septembru 2021. godine bila je 1.004, a dvije godine kasnije 1.277 maraka.
To zapravo znači da se unazad dvije godine plata povećala za 273 KM, dok su cijene pojedinih proizvoda u marketima znatno otišle u nebo.
Uporedili smo koliko koštaju namirnice koje kupujemo svakodnevno danas, a koliko su koštale prije dvije godine.
Podaci Zavoda za statistiku
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, riža je prije dvije godine koštala 2,77 KM, a danas četiri marke. Kada su u pitanju pileći fileti, oni su 2021. koštali 9,62 KM, dok su danas 11,60 KM. Kilogram paradajza je koštao 2,19 KM, dok je sada 3,50 KM piše Srpskainfo.
Ono što je zanimljivo je da je litar ulja ranije koštao 2,95 KM, a danas košta 2,81 KM.
Kilogram makarona 2021. koštale su 3,13 KM, a sada 4,24 KM. Salama šunkarica je koštala ranije 13,43 KM, a dvije godine kasnije 17,77 KM. Kilogram banana je 2,51 KM, dok su ranije koštale 1,82 KM. Kilogram šećera koštao je 1,30 KM, a danas je 2,2 KM.
Stanovnici Srpske su litar mineralne vode mogli 2021. godine kupiti za 0,55 KM, dok je danas cijena 0,65 KM.
Kada su u pitanju jaja, 2021. godine je komad bio 0,25 KM, a za školjku se moralo izdvojiti 7,5 maraka. Danas je cijena skoro duplo skuplja, pa jedno jaje košta 40 feninga, odnosno 12 KM za školjku jaja.
Sve nabrojane namirnice 2021. godine koštale su 45,95 KM, dok one 2023. godine koštaju 15 maraka skuplje, odnosno 61,68 KM.
Da su građani promijenili i potrošačke navike zbog velikog poskupljenja, dokaz je svaka posjeta u većim marketima.
Gdje se može uštedjeti?
Banjalučanin Ranko R. ističe da on i supruga, koji su ujedno i penzioneri, žive od 700 maraka primanja i da se u velikoj mjeri odriču određenih životnih namirnica koje su ranije kupovali.
– Nema se, sinko, više kao prije. Kad se sjetim da smo prije nekoliko godina mogli sa 300 maraka napuniti pun frižider i od toga se hraniti čitav mjesec, dođe mi neka muka. Danas, za isti novac jedva opremimo frižider za 10 do 15 dana. Uzimamo najpotrebnije, i to je sve. Hljeb, jaja, mlijeko, ponekad meso, i to ono jeftinije jer ovo skuplje ne možemo više priuštiti. Recimo, računao sam, samo za hljeb i mlijeko nam treba skoro 150 KM. To je gotovo četvrtina penzije – kaže Ranko.
Marko P, koji je zaposlen i ima primanja oko 1.000 maraka, ističe da većinu plate potroši na hranu.
– Ranije sam na hranu davao oko 400 maraka, sada skoro duplo. Najbanalniji primjer je hljeb, koji je ranije koštao jedva marku, sada košta više od dvije marke, mlijeko koje je koštalo 1,5 KM, sada košta skoro 3 KM. Školjka jaja je koštala oko 7,5 KM, sada košta 12. Meso, pošto ja jedem piletinu, ranije sam plaćao manje od 10 KM, sada je kilogram piletine duplo skuplji. Povrće i voće je isto poskupilo, ali to svakako ne uzimam u marketima nego na pijaci, gdje se još može pojesti kvalitetno, a dobro. Puno su cijene otišle gore, a ne znam ni sam zašto – kaže on.
Da su građani primorani da više nego ikada kalkulišu sa kućnim budžetom može se zaključiti i ukoliko se analiziraju zvanični statistički podaci o vrijednosti potrošačke korpe za jednu četvoročlanu porodicu, koja iznosi oko 2.500 maraka, i uporede sa prosječnom platom koja trenutno iznosi 1.277 maraka.
Kako se na stavci za stanovanje i komunalne usluge ne može gotovo ništa uštedjeti, ostaje ona vezano za obuću i garderobu, ali i hranu koja čini gotovo 50 odsto potrošačke korpe.