Psihologinja Doma zdravlja Zenica: Dešavanja u Ukrajini mogu dovesti do retraumatizacije građana

Teško da ima onih, mislimo na odrasle građane i građanke Bosne i Hercegovine, na čije mentalno zdravlje ne utječu snimci ratnih strahota iz Ukrajine.

Da li se posttraumatski stresni sindrom može javiti ili probuditi skoro 30 godina nakon proživljenih ratnih stradanja kod ljudi u našoj državi i šta je s onima koji imaju već godinama tu dijagnozu – pitali smo stručnjake Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.

„Ova situacija u Ukrajini ne može izazvati dijagnozu posttraumatski stresni sindrom, odnosno dovest do toga da se kod pacijenata dijagnosticira PTSP jer postoje kriteriji prema kojima se to oboljenje dijagnosticira, dakle nisu dovoljni izloženost informacijama i stresnim dešavanjima…ali je vrlo moguće i dešava se da osobe razviju izuzetno visok nivo anksioznih simptoma odnosno same uznemirenosti zbog dešavanja u svijetu i da u tom smislu imaju određenu reakciju na visokostresna iskustva koja se održavaju kao pobuđenost našeg organizma i to se onda ljudima koji nisu dovoljni stručni učini da je riječ o PTSP-u”, kaže Inela Kaknjo, psihologinja – psihoterapeutkinja Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.

Međutim, kaže Kaknjo, kod osoba koje imaju dijagnozu PTSP informacije, snimci i slike koji stižu s ratišta su okidači za ponovno javljanje njihovih trauma, odnosno dovode do retraumatizacije. Prema riječima Inele Kaknjo ne može se reći da je povećan broj pacijenata u Centru za mentalno zdravlje sa PTSP-om otkako je počeo rat u Ukrajini. Međutim svi ostali pacijenti i sa PTSP-om i sa drugim dijagnozama izražavaju povećan nivo osjećaja straha i uznemirenosti. Također su na kognitivnom planu veoma zabrinuti. Zato naša sagovornica psihologinja i psihoterapeutkinja Centra savjetuje da se izbjegavaju velike količine informacija vezanih za ratna dešavanja, prije svega je one mogu biti neprovjerene i mogu nas bespotrebno opterećivati.

„Preveliki broj informacija šteti našem mentalnom zdravlju jer smo kontinuirano previše vremena u toku dana okupirani negativnim informacijama. Sasvim je dovoljno da se pogleda jedna centralna informativna emisija čisto da bismo bili informisani šta se to dešava, a ne non-stop gledati snimke i fotografije, čitati portale iz minute u minutu jer na taj način samo podižemo nivo uznemirenosti i anksionznosti koji kod nas vlada“, ističe naša sagovornica.

Dodaje da uz smanjivanje količina informacija treba  povećati količinu ugodnih aktivnosti. Prema riječima Kaknjo nakon prvog stanja šoka i intenzivnog straha kod pacijenata koji su poslušali ove savjete nakon samo nekoliko dana smanjio se osjećaj anksioznosti i uznemirenosti.

 

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79