Puljić tvrdi da su Dodik i Cvijanović američkog zvaničnika zaustavili na hodniku dok je pio kafu

Puljić o američkoj strategiji: Zapadni Balkan više nije prioritet

Kako je FTV jučer analizirao, posjeta bh. zvaničnika Washingtonu pokazala je više simbolike nego stvarnog političkog utjecaja. Specijalni dopisnik Ivica Puljić ocijenio je da Zapadni Balkan već decenijama živi u permanentnoj nestabilnosti, zbog čega je, kako kaže, „zapravo svaka godina presudna za Zapadni Balkan“.

Govoreći o konferenciji Atlantic Councila, Puljić je istakao da se američka strategija nacionalne sigurnosti mijenja i da to ima direktne posljedice po Evropu i Balkan.

„Prema ekspertima Atlantic Councila, upravo američka strategija nacionalne sigurnosti je najavila smanjenje američkog angažmana u Evropi“, naveo je on, dodajući da bi to moglo posebno pogoditi Bosnu i Hercegovinu, koja se od devedesetih oslanja na međunarodnu podršku.

Kada je riječ o odnosu zemalja regiona prema Trumpovoj administraciji, Puljić je ocijenio da su Kosovo i Crna Gora napravili pomake, dok je Srbija nazadovala. Za BiH je prenio preporuke Atlantic Councila:

„Bosna i Hercegovina bi također trebala, kaže Atlantic Council, unaprijediti vlastiti program i težiti unapređivanju velikih ustavnih reformi, te pokazati sposobnost dovršetka velikih infrastrukturnih projekata, recimo, Južne plinske interkonekcije.“

Poseban dio analize posvetio je lobiranju bh. zvaničnika u Washingtonu, pri čemu je Željku Cvijanović označio kao najaktivniju.

„Željka Cvijanović je ovdje u Washingtonu najdalje otišla u vezi s lobiranjem“, kazao je, ali je dodao i bitnu ogradu:

„Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koja zapravo odlično radi na propagandi, manje na lobiranju, dok je ovdje u Washingtonu.“

Još oštriji je bio prema Miloradu Dodiku i načinu na koji su predstavljeni njegovi susreti u SAD-u. Prema Puljiću, većina tih kontakata bila je marginalna, a javnost je nasjela na marketinšku sliku.

„Ono što je pomalo žalosno jeste to koliko ljudi i mediji nasjedaju na tu propagandu. Ona i Dodik su se sretali s marginalnim zakonodavcima u Kongresu“, rekao je.

Posebno je istakao da prisustvo molitvenom doručku ne znači politički utjecaj:

„Bili su na molitvenom doručku kao i osam drugih pozvanih iz BiH, tri i po hiljade iz cijelog svijeta.“

Najslikovitiji primjer razlike između realnog utjecaja i PR-a, prema Puljiću, bio je susret s američkim ministrom odbrane:

„Oni su odatle slali brojne slike, poput recimo onih iz hodnika s američkim ministrom rata ili odbrane Peteom Hegsethom, koji je izašao popit kavu.“

Za razliku od Dodika i Cvijanović, Puljić je naveo da drugi bh. zvaničnici imaju ozbiljniji pristup Washingtonu. Posebno je spomenuo Sabinu Ćudić, koja učestvuje na važnom međunarodnom sigurnosnom forumu, te Denisa Bećirovića i Elmedina Konakovića, koji su imali značajnije kontakte u Kongresu.

Komentarišući odnose sa State Departmentom, Puljić je primijetio da se pristup promijenio:

„Zanimljivo je da Cvijanović nema ovaj put, barem je tako zasad, sastanke na visokoj razini u State Departmentu.“ Razlog vidi u činjenici da „State Department više nije zainteresiran“.

Podsjetio je i da su Dodiku skinute sankcije, da je Narodna skupština RS povukla sporne zakone, ali i da se „ne ulazi više tako lako u State Department“.

Na kraju je dao pojašnjenje o ulozi Ambasade BiH u Washingtonu u vezi s posjetom Denisa Bećirovića:

„Dužan sam jedno objašnjenje… bh. ambasada samo preko telefona dobila imena američkih političara… ali navodno nije poslan pismeni nalog iz Sarajeva… Sve je zatraženo samo pet dana prije dolaska člana Predsjedništva u Ameriku, što je doista kratko vrijeme.“

Puljić je dodao da u Washington uskoro dolazi i Željko Komšić, kojem će to biti četvrta posjeta od septembra, ali da do sada nije imao susrete s ključnim američkim zvaničnicima.