Put svile: Koliko su kineski krediti opasni po zemlje regiona, u kakvom je položaju BiH?

Kina je za vrijeme pandemije koronavirusa bila najvažniji liferant medicinskih proizvoda u istočnim članicama EU-a, podsjeća u svom tekstu pod naslovom “Opasni kineski krediti?” Andreas Mihm, dopisnik njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) iz Beča.

U izjavi za taj list Oliver Reiter iz Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije navodi da je Austrija iz Kine u prošloj godini uvezla 179 posto više higijenskih i medicinskih proizvoda nego godinu dana ranije – rekorder je Mađarska s rastom uvoza tih kineskih proizvoda za čak 372 posto. Ovaj stručnjak ističe da je taj rastući uvoz pokazao “našu veliku ovisnost od Kine na tom području”.

– Na jednom drugom polju već duže se kritički diskutira o ovisnosti od Kine – kod financija. U sklopu izgradnje Novog puta svile Kina je mnogim državama svijeta dala velike kredite za građevinske projekte (većinom u izvedbi kineskih radnika), koji pojedine vlade sada dovode u neprilike – i bude bojazan od imperijalnih ciljeva Kine – piše FAZ.

Podsjeća na studiju ekonomskog instituta iz Kiela koji je upozorio na primjere iz Azije i Afrike, ali i na slučaj Crne Gore. Ta je zemlja sredinom aprila zatražila pomoći EU-a jer više nije u stanju vraćati kineski kredit za izgradnju autoceste. To nije potaknulo samo špekulacije da bi Kina kod neplaćenih rata mogla kao zalog zatražiti jednu luku. Osim toga su i crnogorske državne obveznice izgubile na vrijednosti – konstatira autor članka.

“Vlade imaju dovoljno novca za otplatu kredita”

No veći dio tog teksta bavi se istraživanjem banke UniCredit, koja je prisutna u zemljama na zapadom Balkanu. Ta se banka pozabavila kreditima koje je Peking dao Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

– One čine otok zemalja koje još nisu članice EU-a i zato su za Rusiju i Kinu idealna poluga za provedbu vlastitih interesa u Europi protiv EU-a – upozorava FAZ i prenosi pisanje analitičara UniCredita Giorgia Marrana koji smatra da krediti iz Pekinga nisu preveliki u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) tih država. Prema njegovim podacima, taj udio kineskih kredita u BDP-u u BiH iznosi 3 posto, u Srbiji 7 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 8 posto. No u Crnoj Gori je to čak 21 posto.

Marrano procjenjuje da sve vlade zemalja zapadnog Balkana imaju dovoljno novca za otplatu kredita u ovoj godini. A ako idućih godina zapadnu u poteškoće, te države imaju dovoljno mogućnosti finansiranja, smatra analitičar italijanske banke i kao primjere navodi nabavljanje novca na tržištu, traženje pomoći od međunarodnih finansijskih institucija ili korištenje pomoći EU-a.

– Otplata kredita iz Pekinga do 2023. čini manje od 10 posto poznatih kreditnih obveza, samo u Crnoj Gori to iznosi 30 posto – citira FAZ iz Marranovih zaključaka.

EU se mora više angažirati

– Brojke pokazuju da je Kina doduše veliki kreditor, ali nikako ne i najveći. Na prvom mjestu su privatni financijeri (euroobveznice), a slijede EU i financijske institucije poput Svjetske banke i razvojnih banaka. Kina je na trećem mjestu, prije Rusije. No značenje Kine moglo bi porasti. Jer njezin udio u inozemnim zaduženjima država bi idućih godina trebao rasti kada dođu na naplatu već dogovoreni krediti – upozorava se u članku, te prenosi preporuku UniCredita Evropskoj uniji da pokaže “više angažmana” ako želi zaustaviti rast važnosti Kine kao finansijera na zapadnom Balkanu.

– Banka u svojoj analizi navodi dva razloga za zaduživanje država kod Kine: brzo stavljanje novca na raspolaganje i male prepreke za dobivanje kredita. Tako su u slučaju Crne Gore EU i razvojne banke odbili finansiranje autoceste od Jadranskog mora do srbijanske granice kao neisplativo – podsjeća FAZ.

– Države Zapadnog Balkana morale bi bolje odvagnuti kako mogu uskladiti svoje ciljeve, argumentira analitičar UniCredita Marrano: s jedne strane nužnost poboljšanja infrastrukture, s druge strane troškovi za postizanje cilja. Jer, potencijalna dobit od novih autocesta, mostova, željezničkih pruga i elektrana, ubrana ili direktno pomoću carina i cestarina ili indirektno porezom na trgovinu, možda nije dovoljna za pokrivanje troškova kredita.

– Još nisu jasni troškovi i uvjeti pod kojima zemlje zapadnog Balkana mogu otplatiti svoje dugove Kini – zaključuje on, te dodaje da će još teža biti situacija oko kineskih direktnih ulaganja u gospodarstva tih zemalja.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79