Radmanović izgubio spor protiv Sefera Halilovića: Ustavni sud potvrdio da nije bilo povrede prava na suđenje

Sudovi utvrdili da je izjava o “ratnom zločincu” kleveta bez uporišta u činjenicama

Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelaciju visokog funkcionera SNSD-a Nebojše Radmanovića, potvrđujući odluku Vrhovnog suda Federacije BiH u sporu koji datira još od 2012. godine, piše Fokus.

Presuda se odnosi na slučaj klevete pokrenut u korist Sefera Halilovića, bivšeg generala Armije RBiH.

U obrazloženju je navedeno da Radmanoviću nije prekršeno pravo na pravično suđenje zagarantirano Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Time je potvrđen stav nižestepenih sudova, koji su ranije odbacili sve žalbe apelanta.

Nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu odbio Radmanovićevu žalbu i potvrdio prvostepenu presudu, isto je uradio i Vrhovni sud FBiH. Ustavni sud sada je donio konačnu odluku – apelacija je neosnovana.

Kako je počeo spor?

Povod za proces bio je Radmanovićev javni istup 14. novembra 2012. godine, kada je kao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH komentarisao nastup Sefera Halilovića na televiziji TV1. Prema odluci suda, Halilović je u tom prilogu Republiku Srpsku opisao kao “zločinačku tvorevinu”, te pozvao na njeno ukidanje “ako je potrebno i oružjem”.

Radmanović je odgovorio izjavom:

“Da će se uvijek pojavljivati ovakvi ljudi, kojima više odgovara rat nego mir i da svi u BiH moraju dići svoj glas za mir i prosperitet.”

Nakon toga je dodao da je Halilović “jedan od onih, koji su divno živjeli u ratu, a u miru nisu uspjeli ispuniti svoje ciljeve, a osim toga, on je ratni zločinac i kao takvom mu ne treba davati prostor i vrijeme.”

Tokom postupka, sudovi su utvrdili da je Halilović u vrijeme rata bio visokorangirani oficir Armije BiH i predsjednik političke stranke. Također je potvrđeno da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 16. novembra 2005. godine donio oslobađajuću presudu, čime optužba za ratne zločine nikada nije potvrđena.

Zašto je izjava proglašena klevetom?

Općinski sud u Sarajevu ocijenio je da Radmanovićevu tvrdnju da je Halilović “ratni zločinac” nije moguće potkrijepiti dokazima, te da izjava prelazi dopuštene okvire javne komunikacije. Zaključeno je da je cilj takve formulacije bio narušavanje Halilovićevog ugleda.

Sud je odbio Radmanovićev argument da se radi o “vrijednosnom sudu u političkoj debati”, uz obrazloženje da izrečena tvrdnja nije bila zasnovana na činjenicama, te kao takva predstavlja klevetu prema Zakonu o zaštiti od klevete.

Ustavni sud BiH zaključio je da su niži sudovi ispravno postupili, čime je ovaj dugogodišnji spor konačno okončan.