Reforma obrazovanja u Sarajevu: Školski čas bi mogao trajati i do 90 minuta

Grupa stručnjaka iz oblasti obrazovanja u Sarajevu nedavno je pripremila 21 predmetni kurikulum, odnosno nastavnio plan. Jedan od onih koji su učestvovali u pripremi ovih nastavnih planova je i Namir Ibrahimović.

On je govorio o osnovnim karakteristikama ovih planova, ističući kako je njihov prevashodni cilj da djeca uče sa razumijevanjem, odnosno da uče tako da sami mogu promišljati o naučenim lekcijama i donositi zaključke. Također, kako je napomenuo, mnogo više će se voditi računa io potrebama djece, odnosno o sposobnosti svakog djeteta pojedinačno da usvoji nova znanja.

Međutim, postoje i neke stvari koje, najblaže rečeno, izazivaju ćuđenje. Naprimjer, Ibrahimović pojašnjava kako bi časovi mogli trajati kraće, ali i duže od 45 minuta. Kada se pročitaju njegovi navodi postavlja se pitanje da li je ijedan dan proveo u školskim klupama, predajući djeci. Naime, učitelji, nastavnici i profesori vrlo dobro znaju koliko je teško održati koncentracijhu učenika u roku predavanja i koliko su učenici pažljivi kako se bliži 45. minut predacanja. Od pomisli kako trebaju uspjeti zadržati pažnju učenika koji bi trajao dvostruko duže vjerovatno im se “diže kosa na glavi”.

Još jedna od izmjena je saradnja koja će podrazumijevati da se nastavnici međusobno potpomažu na predmetima. Shodno tome, očekuje se da na jednom času prisustvuje više nastavnika koji predaju različite predmete i tako rade na zajedničkom podučavanju djece. Sedmični rasporedi su također nešto što će se prilagođavati. To znači da nije nužno da se svaki dan mora imati bosanski jezik ili matematika ukoliko postoje učenici koji slabije razumijevaju i trebaju više znanja iz nekih drugih predmeta.

Zbog toga će se nastojati osluškivati njihove potrebe i na mjesečnom nivou takvim učenicima proširiti, odnosno, upotpuniti raspored povećanim brojem tih časova. Osim toga i dužine časova treba prilagođavati jer nije realno da svaki traje 45 minuta. Dakle, za neki predmet će biti potrebno više vremena kako bi se usvojilo nužno znanje iz njega pa tako čas može trajati i 90 ili 50 minuta.

S druge strane, postoje i oni predmeti koji ne zahtijevaju previše vremena i razumljiviji su djeci pa mog trajati kraće oko 15, 20 ili 30 minuta. Bitno je da se u svakom slučaju osluškuju potrebe učenika.

Naprimjer, na času bosanskog jezika takva nastava bi se odvijala tako što bi nastavnik pratio čitalačku naviku djece, koliko razumiju određeni tekst, njegov jezik i namjenu.

Zatim bi fokus bio i na izgradnji njihovog načina pisanja, segmente koje trebaju popraviti te poboljšavati kocept usmenog izražavanja pripremajući dijete na javne nastupe od kojih ne bi više trebao postojati strah. Osim toga, radit će se i na dikciji, vokabularu i tome da djeca čitaju tekstove, a ne nastavnici, a sve da bi se na taj način uvidjelo na koji način prezentira sadržaj i objašnjava stvari.

Radit će se na razvijanju verbalnog umijeća, djeca će razgovarati i diskutovati međusobno o tome što su pročitali, dobijat će brojne zadatke koji će razvijati njihove vještine i sl. U suštini, cilj će biti na interakciji i širenju znanja, a ne na tome da su nužno ispravno primijenjena pravopisna pravila ili prepoznali glagolski oblici. Nastavnik će imati u tom slučaju slobodu procijeniti koje će tekstove odabirati i vrlo je bitno da oni budu novijeg doba na jeziku koji je djeci razumljiv i prilagođen jer je to i cilj podučavanja.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79