Reis Kavazović odgovorio Boži Vreći: “Sloboda ne znači vrijeđanje”
Nakon što je poznati interpretator sevdalinke, Božo Vrećo, gostujući na Face TV, izjavio da u Sarajevu možda nije prihvaćen jer nije musliman, uslijedile su velike kritike, kako od pojedinih javnih ličnosti, tako i od vjerskih autoriteta.
Vrećo je, govoreći o svom statusu u Sarajevu, kazao: “Ljudi se boje slobode. Od samog početka. Možda nikada nisam prihvaćen zato što nisam musliman. U ovom sam gradu za njih Srbin koji živi u Sarajevu! Srbin koji se bavi sevdalinkom. Osamdeset posto stanovnika u ovom gradu misli da sevdalinku treba izvoditi musliman.” Ove riječi izazvale su snažnu reakciju, a među najistaknutijim kritikama bio je i komentar Muhameda ef. Velića, koji je izjavio da je Vrećov odnos prema sevdahu “skrnavljenje sevdaha”.
Vrećo nije ostao nijem na ove kritike i, prema informacijama, odlučio je uputiti pismo reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Huseinu ef. Kavazoviću. Reis Kavazović se oglasio odgovorivši Vreći, ističući da mu je žao što se osjetio povrijeđeni porukom jednog od imama Islamske zajednice, dodajući: “Nije u našoj islamskoj i bošnjačkoj tradiciji vrijeđati i nazivati pogrdnim imenima pa makar se s njim i ne slagali i ne dijelili iste vrijednosti.”
Kavazović je također naglasio da razumije želju imama da zaštiti ono što smatra svetinjama i vrijednostima s kojima se poistovjećuje, ali je istakao da se to ne može činiti neprimjerenim govorom, te dodao: “Ali to se ne može činiti neprimjerenim govorom.”
Vrećo je pismo reisu-l-ulemi podijelio sa svojim pratiteljima na Instagramu, uz napomenu da je važno razumjeti i poštovati različite vrijednosti, ali i da sloboda umjetnosti ne bi smjela biti sputavana u društvu koje se ponosi svojom tradicijom i kulturnim naslijeđem.
Ova situacija ponovo je otvorila pitanje identiteta i tradicije u Sarajevu, kao i ulogu umjetnika u društvu koji dolaze iz različitih kulturnih i vjerskih krugova. Vrećo, koji je poznat po tome što je svojim interpretacijama sevdalinke spojio različite kulturne i vjerske sfere, sada se našao u središtu javne debate o granicama slobode umjetnosti, vjerskih normi i kulturnog prihvaćanja.
