Rekordan broj Hrvata kupuje preko granice. Sve je jeftinije: “Ušteda je ogromna”
PREKOGRANIČNI šoping-turizam u BiH i dalje cvate i sve više Slavonaca prepoznaje prednosti susjedne zemlje kao povoljne šoping-destinacije, o čemu svjedoče i podaci o potrošnji u prošloj godini.
Strani su državljani lani, pri napuštanju carinskog prostora BiH, na graničnim prijelazima podnijeli čak 405.781 zahtjev za povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV), gotovo 55.000 više nego u 2017., u ukupnom iznosu većem od 17,6 milijuna konvertibilnih maraka (KM), ili približno 67 milijuna kuna. Povrat PDV-a ostvaruju na robu kupljenu u vrijednosti od minimalno sto konvertibilnih maraka (oko 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjenog obrasca za povrat poreza.
Dugogodišnja praksa
Prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH, povrat PDV-a zatražen je za robu kupljenu u vrijednosti većoj od 121,2 milijuna KM (više od 460 milijuna kuna). Pokazatelji govore da su strani državljani u blagajnama susjedne nam zemlje lani ostavili čak 74 milijuna kuna više nego godinu prije.
“Po graničnim prijelazima vidi se u koja područja najviše dolaze strani državljani u BiH u kupnju. Uglavnom su to pogranična područja kamo dolazi veliki broj stanovnika iz Hrvatske i Srbije”, napominje Kovačević.
Najviše su trošili kupci koji su u Hrvatsku iz BiH ulazili preko graničnog prijelaza Gradiška. Njihovi računi na temelju kojih su podnosili zahtjeve za povrat PDV-a u prosjeku su iznosili 445 KM (oko 1700 kuna), a na ostalim su se prijelazima iznosi računa kretali od 280 do 293 konvertibilne marke (oko 1100 kuna).
Kupuje se sve – od špeceraja i odjeće do bijele tehnike i namještaja
Proteklog su se petka pred prodajnim centrom Fis u Brčkom, jednoj od omiljenih šoping-destinacija stanovnika Cvelferije, mogli vidjeti brojni automobili županjskih registracijskih oznaka. Kupuju sve – od špeceraja i odjeće do bijele tehnike i namještaja.
“Osjetne uštede su na napicima, a da ne govorimo o drugome. Primjerice, sokovi koje naša djeca rado piju gotovo su upola jeftiniji, a velika je razlika i u cijeni piva. Posebice kada se nešto slavi, itekako se isplati doći”, ističe jedan stanovnik Gunje. Dodaje da stanovnici Cvelferije preko granice odlaze i po lijekove, automehaničaru, frizeru, kozmetičaru, ali i liječniku, zubaru, po dioptrijske naočale…
“Što god nam zatreba, ovdje se može naći povoljnije nego kod nas i uopće nemamo potrebu odlaziti u Županju, Vinkovce ili Osijek”, dodaje.
Jabuke za dvije kune, banane za šest…
I Županjci su se udomaćili u susjednome Orašju. Osim odlaska u šoping i uživanja u bosanskim specijalitetima na žaru, preko granice pune spremnike svojih automobila, kupuju duhan, brojni mladi pohađaju Centar studiranja u Orašju koji djeluje pri Sveučilištu Mostar, vikendima preko granice odlaze u provod, ondje organiziraju i svadbe.
Mara iz Županje je stalni kupac prodavaonice Yimor iz Domaljevca koja ima svoj prodajni centar u Orašju i kaže da je prezadovoljna ponudom. Jučer je, pohvalila se, jabuke plaćala manje od dvije, a banane oko šest kuna za kilogram.
“Doista je sve povoljno, od mliječnih proizvoda, slatkiša, tjestenine, sokova do sredstava za čišćenje. I naravno, obavezno sam svratila u Orašje po pola kilograma duhana za 11 maraka”, kazala je.
‘Nije sama likvidirala mog sina, čula sam da mi se petljala s mužem’