Republiku Srpsku u proteklih godinu dana potresla zlodjela u kojima su počinioci ponavljači

Tragične sudbine Gojka Veselića (76) i Milice Marinković (33) iz Banjaluke koje su ubile osobe s debelim krivičnim dosijeom pokazale su manjkavost pravnog sistema koji je neadekvatnim kažnjavanjem omogućio da se “ponavljači đaci” skloni nasilju nađu na slobodi i počine još teže krivično djelo.

Prema riječima stručnjaka, na povećan broj ponavljanja krivičnih djela od strane već poznatih lica, utiču i neadekvatne sankcije, loša reakcija odgovornih institucija i izostanak odgovora društva, a prije svega pravosuđa.

Psiholog Aleksandar Milić objašnjava je da je ključno da se ljudi sa dosijema prate te da neefikasna akcija policije počiniocima nasilja i drugih teških krivičnih djela daje snagu.

– Blagom i neadekvatnom reakcijom prema počiniocima nasilja koji se puštaju nakon ispitivanja nesvjesno im se daje snaga. Oni onda razmišljaju, pa čak svojim žrtvama mogu da kažu: “Eto bila je policija pa šta, ništa” – kaže Milić, navodi “Glas Srpske“.

Advokat i bivši sudija Vladimir Raosavljević takođe naglašava da neadekvatno kažnjavanje može da utiče na neke osobe da ponove ili učine novo krivično djelo.

On ipak smatra da su kazne koje izriču sudovi uglavnom adekvatne, ali naglašava da ljudi skloni nasilju, osuđivani za teška krivična djela treba da budu u pritvoru.

– Recimo u slučaju Branislava Stanivukovića i Bogdana Vajukića da su oba nakon hapšenja za srednje teško krivično djelo bili pritvoreni bar mjesec-dva, vjerovatno ne bi došlo kasnije do teških posljedica. Ipak u takvim i sličnim slučajevima treba sagledati sve okolnosti, da li su ljudi osuđivani, skloni nasilju – kazao je Raosavljević.

Istakao je da i sistem “uhapsi pa pusti”, odnosno puštanje osumnjičenih nakon ispitivanja može da utiče da se kriminalci odluče na ponavljanje nedjela.

Kćerka ubijenog Veselića, Dijana Petković ranije na sudu izjavila je da su institucije zakazale i da bi njen otac bio živ da je optuženi za ubistvo Bogdan Vajukić ranije adekvatno kažnjen za svoja nedjela.

– On treba da dobije maksimalnu kaznu i da nikad ne izađe iz zatvora. Treba da to bude poruka javnosti da se takva djela adekvatno kažnjavaju, a ne da izađe za godinu. Institucije su zakazale jer je on ranije činio krivična djela, a nije adekvatno kažnjen – rekla je Petkovićeva.

Vajukić je osoba koja iza sebe ima podeblji dosije, a prije ubistva Veselića hapšen je i zbog razbojništava i krađa. Često puta mještani Koljana gdje ima kuću i gdje i počinio ubistvo prijavljivali su ga policiji, a i kobne večeri kada je usmrtio Veselića, 24. januara, pokušao je da opljačka njegovu komšinicu Danicu. Kada mu to nije pošlo za rukom, prema optužnici, on je otišao do Veselića te ga brutalno pretukao i usmrtio. Drugi dan se vratio na mjesto zločina te skinuo odjeću s beživotnog tijela Veselića i bacio ga u bunar da bi sakrio tragove.

Njemu se osim za ubistvo sudi i za drumsko razbojništvo koje se dogodilo 2018. godine u mjestu Miloševci kod Laktaša.

Brutalna smrt Marinkovićeve, koju je zapalio i usmrtio nevjenčani suprug Branislav Stanivuković, očigledan je primjer “zakazivanja” čuvara reda i institucija, jer je on samo dva sata prije zločina prijavljen za porodično nasilje.

Miličin vapaj da je zaštite od nasilnika, uslijedio je mnogo prije nego što ju je, od tjemena do struka, počela gutati vatra. Stanivuković je Milicu napao 20. jula 2020. godine, polio je benzinom i zapalio otvorenim plamenom iz upaljača, na putu u Laktašima i to u prisustvu njene kćerke. Međutim, samo dva sata prije svirepog zločina Milica je Stanivukovića prijavila za nasilje u porodici.

Po njenoj prijavi, na mjesto događaja izašli su policajci Policijske stanice Laktaši. Tamo su se čak sreli sa Stanivukovićem koji je u tim trenucima u svom vozilu držao plastičnu flašu od 1,5 litar napunjenu benzinom kojim će, malo kasnije, politi Milicu. Međutim, postupajući tužilac je odlučio da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela, pa je Stanivuković samo “upozoren” i pušten!

Osim toga Stanivuković je “stari znanac” policije i tada je imao nepravosnažnu presudu za nedozvoljenu trgovinu i promet droga, koja mu je izrečena samo 15 dana prije kritičnog događaja. Njega je Okružni sud u Banjaluci 6. jula prošle godine osudio na tri godine zatvora, a upravo je to bio „povod” Stanivukovićevog napada na Milicu. Kao što su svjedoci ispričali na ranijim ročištima, bio je ljubomoran i tvrdio da će ga ona “napustiti dok bude na robiji”.

Među ponavljačima đacima je i Ranko Rakić koji ima bogat kriminalni dosije, neki bi rekli “ima nedjela kao Ivo Andrić knjiga”. On je prošle godine samo 12 dana po izlasku iz zatvora u avgustu ukrao dva vozila i oštetio ih. Međutim samo nekoliko mjeseci od toga opet je došao u sukob s zakonom pa je ukrao “mercedes” i izazvao dvije saobraćajne nesreće.

Poslije svega je pušten na slobodu, a prethodna nedjela nisu bila dovoljna institucijama da bolje reaguju i pritvore ga, pa je u januaru opet hapšen zbog sumnje da je izvršio razbojništvo nad osobom sa invaliditetom, ukrao novac, protezu za nogu i mobilni telefon kako bi ga onemogućio da pozove policiju. Nakon kriminalističke obrade Rakić je i tada opet pušten na slobodu. On je inače rođen u Bohumu gdje je od 2008. do 2016. godine počinio 36 krivičnih djela. Sve to institucije su znale, a on se i pored svih nedjela nekako uvijek nalazio na slobodi nakon hapšenja, a rijetko iza rešetaka.

Psiholog Aleksandar Milić pojašnjava da počinioci teških krivičnih djela ne mogu da odgode zadovoljstvo i nagon niti da sagledaju posljedice i ne izvlače pouke iz svog ponašanja.

– To su ljudi koji kalkulišu koliko će krivično djelo donijeti novca, a koliko će za to odgovarati. Zbog toga se mora razmišljati o kažnjavanju i ako oni shvate da društvo na neki način prihvata njihovo buntovništvo i kada se popusti, dobijamo poplavu neželjenih drugih ponašanja – kaže Milić.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79