Sabljica je tužio Vijeće ministara BiH zbog konkursa, a dobio je podršku ombudsmena.

Amira Mašović je 3. septembra ponovo dobila v.d. mandat na poziciji zamjenice koordinatora za reformu javne uprave BiH.

Ovaj put, njen mandat nije ograničen na tri mjeseca, već će trajati do daljnjeg, odnosno dok se ne završi konkursna procedura koja se već mjesecima odgađa, a nema naznaka kada će biti završena.

Osoba koja se prijavila za poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave podnijela je tužbu protiv Vijeća ministara BiH, saznaje Fokus.

I dalje se na poziciji zamjenika koordinatora nalazi vršilac dužnosti, iako su do sada raspisana tri konkursa. Svi ovi procesi pratili su nelogične i vjerovatno nezakonite odluke Vijeća ministara BiH, o čemu će, po svemu sudeći, konačnu odluku donijeti Sud BiH.

Žalba Samira Sabljice već je razmotrena od strane ombudsmana za ljudska prava BiH, koji je donio preporuke u njegovu korist. Međutim, Vijeće ministara nije reagovalo, a još uvijek nema odgovora na upit o ovim imenovanjima i postupanju prema preporuci ombudsmena. Zbog toga se očekuje odgovor iz Suda BiH.

Dokumentacija Samira Sabljice registrovana je u Sudu BiH 19. septembra 2024. godine.

Imenovanja u Uredu koordinatora za reformu javne uprave već su bila tema. Po isteku mandata prethodnog koordinatora i njegovih zamjenika, započeta je procedura odabira novih lica, pri čemu je Vijeće ministara BiH prvi put uvelo konkurs kao način izbora.

Na osnovu provedene konkursne procedure, izabrani su Darko Kasap za koordinatora i Miloš Golijanin za jednog zamjenika.

Iako se našao na rang-listi uspješnih, Nedžib Delić nije dobio podršku Vijeća ministara za imenovanje na poziciju drugog zamjenika, što ga je navelo na pokretanje upravnog spora koji još uvijek čeka svoj ishod.

Amira Mašović je imenovana za vršiteljicu dužnosti do završetka nove konkursne procedure ili najduže na tri mjeseca. Ona je također supruga Senada Mašovića, bivšeg načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH.

Raspisan je ponovljeni konkurs, a nakon završene procedure koja je uključivala intervju sa kandidatom, komisija je preporučila Vijeću ministara da imenuje Samira Sabljicu, koji je bio jedini prijavljeni kandidat.

Ipak, tokom sjednice 13. maja, odlučeno je da se konkurs poništi, uz zaključak da se raspiše novi, treći po redu, dok je Mašović dobila produženje v.d. mandata.

Iako je Sabljica dobio podršku od šest ministara, tri su bila protiv njegovog imenovanja, što je bilo dovoljno da ne bude izabran. Protiv su glasali ministar odbrane Zukan Helez, ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić, te ministar komunikacija i prometa Edin Forto.

Sumnja u dostojanstvo

Službeno, konkurs je poništen zbog „izražene sumnje u kršenje procedure koja se sprovodi prema Zakonu o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH“. Iako nezvanično, trojica ministara su željeli da Mašović ostane na toj funkciji, no ona se nije na vreme prijavila na konkurs, pa je zadržala poziciju vršiteljice dužnosti.

Nakon toga, Sabljica se obratio Uredu ombudsmena BiH, izražavajući sumnju u ugled i dostojanstvo zbog obrazloženja koje je pružilo Vijeće ministara BiH, smatrajući da su ga etiketirali kao kriminalca i prekršili zakone.

Ombudsmeni za ljudska prava BiH zaprimili su 14. maja 2024. njegovu žalbu, u kojoj je Vijeće ministara označeno kao odgovorna strana. U žalbi je naveo da je 23. februara 2024. objavljen javni konkurs za poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave, te da je 9. aprila održan intervju na kojem je bio jedini prijavljeni. Na 48. sjednici Vijeća ministara, održanoj 13. maja, donesena je odluka da se njegovo imenovanje ne prihvata zbog ranije navedenih razloga.

Kako bi proverili navode iz žalbe, ombudsmeni su 21. maja zatražili izjašnjenje od Vijeća ministara BiH.

U odgovoru su istakli da je žalba pravno neutemeljena i nejasna, dodajući da tvrdnje žalitelja nisu objektivne. U odbrani su naveli da je „javni konkurs sproveden u skladu sa važećim zakonima i propisima“. Međutim, konkurs je poništen jer se „nisu uvjerili da su do kraja ispoštovana načela iz člana 3. Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijeća ministara i drugim imenovanjima BiH“. Ova nelogičnost nije promakla ombudsmenima.

Je li došlo do kršenja zakona ili ne?

Odluka Vijeća ministara nije jasno obrazložena, niti su navedeni konkretni dokazi o tome kako je mogla doći do narušavanja procedure. U odgovoru Vijeća ministara stoji da je „javni konkurs za izbor zamjenika koordinatora za reformu javne uprave sproveden u skladu sa važećim zakonima i propisima“, što ombudsmeni ističu kao ključnu tačku.

Pomenut je i član 12. Zakona o ministarskim imenovanjima, koji navodi da će konačno imenovanje kandidata s vrha rang-liste biti realizovano u skladu sa važećim zakonima i pravilima. Ipak, dodali su da kandidat za određeno radno mesto označava osobu koja se natječe ili predlaže za tu funkciju.

Ovo znači da samo prijavljivanje na javni konkurs ne garantuje automatsko pravo na imenovanje, već predstavlja mogućnost da kandidat bude izabran ili ne. Ako bi bilo drugačije, onda bi svaka osoba koja se prijavi morala biti imenovana na poziciju, što bi bilo potpuno nelogično, kako su naglasili iz Vijeća ministara BiH u svom odgovoru na žalbu.

Presuda Suda BiH u sličnom slučaju

Nakon pregledavanja žalbe, odgovora i prateće dokumentacije, ombudsmeni za ljudska prava BiH su zaključili da odluka Vijeća ministara nije prihvatljiva. U tom smislu, preporučeno je Vijeću ministara da, uzimajući u obzir zakonodavne okvire i nalaze ombudsmena, donese odluku o imenovanju Samira Sabljice na poziciju zamjenika koordinatora za reformu javne uprave.

Postupci institucija u BiH ne smiju biti u suprotnosti s vladavinom prava i ne bi trebali stvarati pravnu nesigurnost kod podnositelja žalbi. Takvo ponašanje može dovesti do kršenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, naglašavaju ombudsmeni.

U međuvremenu, 3. septembra, Vijeće ministara je Amiri Mašović dodijelilo treći v.d. mandat kao zamjenici koordinatora za reformu javne uprave BiH. Ovaj put mandati nisu vremenski ograničeni na tri mjeseca, već traju do daljnjeg, odnosno do završetka konkursne procedure koja se odužila.

Osim toga, pozvali su se na presude Suda Bosne i Hercegovine koje ističu da vršioci dužnosti ostaju na svojim pozicijama sve dok se ne okonča konkursna procedura, kako bi se izbjegle štetne posljedice po instituciju.

svjetlu ovog slučaja, vrijedi spomenuti nedavnu presudu Suda BiH u korist Huseina Nanića, koji je tužio Vijeće ministara BiH. Riječ je o konkursu iz 2021. godine za direktora Agencije za policijsku podršku, na kojem je Nanić bio najbolje rangirani kandidat, ali njegovo imenovanje nije realizovano.

Nakon smjene vlasti, konkurs je poništen, a na mjesto direktora postavljen je Enver Hadžiahmetović.

Presudom Suda BiH poništeno je to imenovanje, a Vijeću ministara naloženo je da imenuje Nanića kao kandidata s najvišim rangom. Ipak, najavljena je žalba Apelacionom vijeću.