SAD: Dodik je iskoristio svoju zvaničnu poziciju u BiH da akumulira lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge oblike korupcije
Sjedinjene Američke Države proširile su listu sankcija koje se odnose na radnje koje se povezuju s korupcijom širom svijeta, a od danas se na listi nalaze Milorad Dodik i Alternativna televizija iz Banje Luke.
Nakon što je Ministarstvo finansija SAD-a u decembru objavilo proširenu listu sankcionisanih osoba i kompanija iz Srbije, Hrvatske, Kosova i Bugarske, a koje se povezuju s korupcijom i drugim nezakonitim aktivnostima, “crna lista” je sada proširena i na firme i pojedince iz Bosne i Hercegovine.
Prema ažuriranoj listi, sankcije Sjedinjenih Američkih Država, a koje su povezane s Bosnom i Hercegovinom, uvedene su za:
- Alternativnu televiziju iz Banje Luke zbog povezanosti s Miloradom Dodikom
- Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Dodik je sankcionisan zbog visoke korupcije, podmićivanja i udara na državu
Naglašava se da su snakcije uvedene zbog Dodikove destabilizirajuće koruptivne aktivnosti i pokušaji demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma, motivirani vlastitim interesom, ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine i cijelog regiona”, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brian E. Nelson.
“Sjedinjene Države neće oklijevati da djeluju protiv onih koji teže korupciji, destabilizaciji i podjelama na račun vlastitog naroda, kao i protiv onih koji omogućavaju i olakšavaju takvo ponašanje”, navodi se.
Dodik je također otvoreno pozivao na jednostrani prijenos državnih nadležnosti sa vlasti BiH na Republiku Srpsku (RS), jedan od dva entiteta koja čine BiH zajedno sa Brčko Distriktom, i poduzeo je akcije u pravcu jednostranog prenosa nadležnosti države. Dodik se također javno suprotstavio međunarodno imenovanom visokom predstavniku za BiH i sastavu Ustavnog suda BiH. Uz to, Dodik je javno ocrnio druge etničke i vjerske grupe u BiH, dodatno sijući podjele i političke zastoje. Dodik se imenuje odgovornim za saučesništvo, ili direktno ili indirektno angažovanje u kršenju ili djelo koje je ometalo ili prijetilo provedbi Dejtona.
Dodik se također imenuje odgovornim ili saučesništvo u korupciji vezanoj za Zapadni Balkan, ili direktno ili indirektno angažovanje u njoj.
“Naime, uspostavio je patronažnu mrežu u BiH od koje ima koristi on i njegovi saradnici. Kao jedan od primjera svojih koruptivnih radnji, Dodik je dao vladine ugovore i monopole u RS-u direktno bliskim poslovnim saradnicima. Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana u RS”, zaključuje se u obrazloženju piše Klix.
Ovo je drugi put da SAD Dodiku uvode sanckije. Prvi put se na toj listi našao 2017.
Kada je riječ sankcijama firmama, a u ovom slučaju Alternativnoj televiziji širok je spektar blokada koje mogu biti usmjerene protiv kompanije, poput blokiranja računa ili eventualno ograničavanja svake vrste finansijskih transakcija.
Podsjetimo, zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država duži period su najavljivali kako su sankcije za brojne pojedince u BiH već na “stolu”. O mogućnosti uvođenja sankcija protiv firmi i pojedinaca u BiH najviše je najavljivao specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, koji je tokom posjete početkom novembra naglasio da su sankcije spremne i usmjerene na pojedince.
Upravo u ovom dokumentu, Bijela kuća naglašava kako će Sjedinjene Američke Države nastaviti koristiti alate dizajnirane za suzbijanje korupcije u što spadaju i vizna ograničenja kao i ekonomske sankcije.
“Međunarodna saradnja i koordinacija mogu spriječiti pristup korumpiranih aktera ključnim zemljama sa sofisticiranim finansijskim sistemima, kao i globalnim unosnim tržištima”, navodi se.
Također, navedeno je kako će Sjedinjene Američke Države, ali i Velika Britanija, nastaviti saradnju na uvođenju sankcija kroz “Magnitsky zakon” koji predstavlja američki globalni mehanizam koji se koristi za borbu protiv korupcije.
Mehanizam je aktivan već nekoliko godina, tokom kojih su sankcionisani brojni pojedinci i firme koje se povezuju s korupcijom. Magnitsky zakon najčešće se koristio za pojedince i firme koje se povezuju s režimima u Siriji i Iranu, ali nerijetko je korišten i na prostoru Balkana.
Posljednja velika akcija američke administracije na Balkanu, a koja se odnosi na upotrebu Zakona Magnitsky dogodila se krajem juna kada su Sjedinjene Američke Države sankcionisale ukupno 64 kompanije povezane s bugarskim moćnicima Delianom Peevskim, Vasilijem Božkovom i Ilkom Željazkovom.
Sankcije su podrazumijevale blokadu računa kompanija, oduzimanje imovine i zabranu rada s američkim platnim sistemima.