SAD finaliziraju mirovnu misiju za Gazu: BiH pozvana da učestvuje u drugoj fazi Trumpovog plana

Rezolucija 2803 definiše novu upravljačku strukturu i raspored međunarodnih snaga

Sjedinjene Američke Države ušle su u završnu fazu priprema za međunarodnu mirovnu misiju u Gazi, a paralelno njihovi diplomatski timovi širom svijeta – uključujući Bosnu i Hercegovinu – rade na uspostavi Odbora za mir, Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF) i centralne komande koja će upravljati operacijom.

Kao dio tih razgovora, američki predstavnici kontaktirali su bh. političke institucije sa prijedlogom da i Oružane snage BiH daju svoj doprinos misiji.

Najavu takvog angažmana nedavno je iznio i ministar odbrane BiH Zukan Helez, potvrđujući da je riječ o ozbiljnim i konkretnim razgovorima.

“Razgovaramo i očekujemo da će naše snage učestvovati u mirovnim operacijama u Gazi. Imamo ne jednu, nego više jedinica koje su spremne za to. Sada je potrebno provesti domaću proceduru”, poručio je Helez na ceremoniji obilježavanja Dana OS BiH.

Okvir ove misije definisan je Rezolucijom 2803, usvojenom sredinom novembra u Vijeću sigurnosti UN-a, u kojoj se opisuje druga faza Trumpovog mirovnog plana za Gazu. Dokument predviđa formiranje privremene uprave – tzv. Trumpovog Odbora za mir – te raspoređivanje međunarodnih snaga koje bi činile dobrovoljne države učesnice. Uspostavlja se i jedinstvena komanda ISF-a, zadužena za koordinaciju svih operativnih aktivnosti.

Prema informacijama portala Axios, Trump bi ovu fazu plana trebao zvanično predstaviti do božićnih praznika, uz najavu postepenog povlačenja izraelskih jedinica i raspoređivanje ISF-a na većem dijelu teritorije. Američki zvaničnici uključeni u proces tvrde da su pripreme gotovo finalizirane i da se nova civilno-sigurnosna struktura u Gazi očekuje za dvije do tri sedmice.

Učešće BiH — pregovori u toku

Sjedinjene Države već su osigurale finansijere misije te ubrzano rade na okupljanju zemalja koje žele učestvovati. Bosna i Hercegovina nalazi se među državama koje su dobile nezvaničan poziv, uz napomenu da se detalji još usaglašavaju. Američka strana predložila je da se bh. vojnici uključe isključivo na dobrovoljnoj osnovi, a broj angažovanih pripadnika bit će određen kasnije. Dio zadataka uključivao bi aktivnosti na uništavanju oružja.

Predviđeno je i da jedan oficir OS BiH zauzme poziciju u jedinstvenoj komandi ISF-a, što bi bio izuzetno značajan diplomatski iskorak za BiH. Volonterski angažman u misiji bio bi finansijski stimulisan, po modelu naknada koje se primjenjuju u međunarodnim operacijama.

Konačnu odluku o učešću donosi Predsjedništvo BiH, na prijedlog Ministarstva odbrane. Misija bi, prema geopolitičkim procjenama, mogla predstavljati važnu priliku za pozicioniranje BiH kao pouzdanog i ravnopravnog partnera u globalnim mirovnim procesima.

Detalji Rezolucije i međunarodnih planova

Plan za okončanje sukoba zamišljen je u više faza, od kojih je prva – prekid vatre, razmjena zarobljenika i humanitarni koridori – već prihvaćena. Druga faza, definisana Rezolucijom 2803, fokusira se na raspoređivanje ISF-a, uspostavljanje prelazne uprave i početak procesa povlačenja Hamasovih struktura.

Kako navodi Axios, novu upravljačku strukturu predvodit će Odbor za mir pod vodstvom Donalda Trumpa, uz učešće desetak arapskih i zapadnih lidera. U izvršnom odboru trebali bi biti Tony Blair, Jared Kushner, Steve Witkoff i drugi međunarodni zvaničnici.

Indonezija, Azerbejdžan, Egipat i Turska već su pristale poslati trupe, dok se očekuje da im se pridruže i vojnici iz BiH. ISF bi djelovao u zonama koje se oslobađaju kako bi izraelske snage mogle nastaviti povlačenje. Paralelno se vode razgovori SAD-a, Egipta, Katara i Turske s Hamasom o razoružanju i povlačenju iz upravljanja Gazom.

Zadaci ISF-a

Međunarodne stabilizacijske snage imale bi širok spektar obaveza, uključujući:

• kontrolu granica,
• demilitarizaciju i uništavanje infrastrukture oružanih grupa,
• zaštitu civila, međunarodnih radnika i humanitarnih misija,
• obuku palestinske policije,
• upravljanje humanitarnim koridorima,
• logističku podršku prelaznoj upravi.

ISF bi djelovao pod strateškim vodstvom Odbora za mir, a finansiranje bi dolazilo iz dobrovoljnih doprinosa.

Mandat ove strukture traje do 31. decembra 2027., uz mogućnost produženja uz saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a i partnera u regionu.