SAMOHRANI RODITELJI PREPUŠTENI SEBI SAMIMA: ALIMENTACIJU U BIH NE PLAĆA 70 POSTO RODITELJA, DRŽAVA NE REAGUJE

Djeca razvedenih roditelja, odnosno jednoroditeljske porodice u BiH žive teže u odnosu na ostale. Dokaz za to je istraživanje Udruženja samohranih roditelja „Ponos“ iz Banjaluke, a podaci do kojih su došli su zaista poražavajući. Naime, čak 70 posto roditelja ne plaća alimentaciju, oko 20 posto njih je plaća povremeno, dok samo 6,9 posto roditelja redovno plaća alimentaciju svojoj djeci. Iako je neplaćanje alimentacije krivično djelo, vrlo je lako eskivirati što je zapravo propust države i nadležnih organa. Potencijalno rješenje ovog problema jeste formiranje alimentacionog fonda koji u slučaju neplaćanja alimentacije preuzima brigu o djeci za koju je to potrebno, a zatim svoja potraživanja naplaćuje direktno od roditelja. Međutim, do osnivanja fondova, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine, još uvijek nije došlo.

Udruženje samohranih roditelja „Ponos“ već devet godina bore se za uvođenje alimentacionog fonda i efikasnog sistema naplate alimentacije u BiH.

Zakonski zastupnik ovog udruženja i samohrana majka Dijana Miljatović je za Interview.ba pojasnila kako je ovo istraživanje rađeno uz pomoć Helsinškog parlamenta, a projekat je trajao četiri mjeseca.

– Tada smo anketirali oko 450 roditelja u Banjaluci, Prijedoru i Ljubiji i došli smo do poražavajućih podataka – rekla je Miljatović.

Kako je kazala, za ovakvo istraživanje postoje mnogi troškovi, a kao volontersko udruženje nisu u mogućnosti raditi novije jer nemaju financijsku pomoć. Međutim, Miljatović smatra da se situacija do danas ipak nije mnogo promijenila kada su u pitanju ovi podaci, iako je istraživanje rađeno prije osam godina.

Alimentacioni fond – rješenje!?

Za našu zemlju je tipično da se manje bitnim problemima posvećuje više pažnje nego onim alarmantnim, a bolji dokaz od problema neplaćanja alimentacije i neadekvatnih poduhvata države ne postoji.

Kada su u pitanju neplaćanje struje, RTV pretplate ili PDV-a i svih malih dugova, odmah dolazi do opomena i kazna, a s druge strane, neplaćanje alimentacije se toleriše istakla je Miljatović.

– Jako je lako eskivirati, što je po meni strašno. Ako postoje zakoni, sudska tijela, ako ta tijela funkcionišu kada treba naplatiti sve ostalo, zašto ne funkcionišu kada su u pitanju djeca? – kazala je.

Iako bi formiranje alimentacionog fonda u BiH bilo potencijalno rješenje ovog problema, ombudsmen za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović je za Interview.ba kazao kako bez obzira na njegova brojna zagovaranja, kao i zagovaranja nevladinih organizacija i stručnjaka iz oblasti prava djeteta, do osnivanja alimentacionih fondova još uvijek nije došlo.

– Potrebno je da nadležni organi zakonodavne vlasti, uz pomoć i prijedloge izvršne vlasti, preduzmu dalje korake i napokon preduzmu konkretne mjere kako bi došlo do osnivanja alimentacionih fondova – poručio je Mitrović.

Riječ je o obavezi države da se pomogne djeci čiji roditelji ne žive zajedno da lakše i brže ostvare svoje pravo na izdržavanje od roditelja dužnika, u slučaju kada roditelj dužnik izbjegava izvršavanje svoje obaveze.

S druge strane poreski organi treba da preuzmu teret prinudne naplate od roditelja dužnika, pri čemu bi se sredstva isplaćena iz alimentacionog fonda refundirala od roditelja dužnika.

– Za osnivanje fonda nisu potrebna velika sredstva, a ona zavise od broja roditelja koji ne plaćanju sudskim putem utvrđene iznose alimentacija. U svakom slučaju, o konkretnim iznosima bi se moglo govoriti nakon prikupljanja podataka sa terena koji se odnose na broj djece za koju se uredno ne plaća alimentacija – istakao je.

BiH bez statističkih podataka

Međutim, Bosna i Hercegovina ne raspolaže statističkim podacima u vezi neplaćanja alimentacije. Iz Agencije za statistiku BiH su kazali kako statističke institucije u BiH ne prikupljaju ovu vrstu podataka.

– Sve aktivnosti, pa tako i prikupljanje statističkih podataka i razvoj određenih statističkih oblasti, radimo u skladu sa Planovima rada i metodologijama propisanim regulativama Eurostat-a – pojasnila je za Interview.ba glasnogovornica Agencije za statistiku Mirsada Adambegović, te istakla kako svaka institucija prikuplja podatke iz domena svoga rada.

U susjednoj Hrvatskoj je, osim što posjeduju ove podatke kao i svaka druga uređena država, došlo i do smanjenja broja roditelja koji ne plaćaju alimentaciju za 38 posto u posljednih 5 godina, a kazna zatvora se kreće i do tri godine.

Sankcije i kazne

S druge strane u BiH Ombudsmeni rade po pojedinačnim žalbama u Odjelu za praćenje prava djece i imaju registrovane predmete u kojima su roditelji oglašeni krivim za ovo krivično djelo.

– Međutim, postoje i slučajevi i kada nakon utvrđivanja krivične odgovornosti roditelji i dalje ne plaćaju izdržavanje. Na ovo pitanje odgovor bi trebali potražiti u nadležnim pravosudnim organima, prije svega tužilaštvima – kazao je Mitrović za Interview.ba.

Tužilaštvu Kantona Sarajevo smo poslali upit o broju prijava vezanih za neispunjavanje zakonske obaveze plaćanja alimentacije u BiH, a odgovore još uvijek čekamo, dok su iz Općinskog suda u Sarajevu kazali kako se prijedlog za izvršenje u vezi sa neplaćanjem alimentacije podnosi nadležnom sudu kao i svaki drugi prijedlog u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku FBiH.

Bez upornosti nema rezultata

Oni koji zapravo ne odustaju od pronalaženja rješenja za ovaj problem su upravo nevladina udruženja i udruženja samohranih roditelja. Iako su se mnoga od njih u međuvremenu ugasila i to zbog nedostatka financijske podrške, upravo je udruženje samohranih roditelja „Ponos“ u saradnji sa neformalnim udruženjem „Savjestan roditelj“ krenulo u novu borbu.

Naime, trenutno rade na pripremi prijedloga za izmjenu porodičnog zakona i kreiranju plana za formiranje alimentacionog fona, a kako je Miljatović kazala, ovaj put su zaista optimisti uprkos činjenici da njihova borba u prethodnih devet godina nije imala pozitivan ishod.

– Stalno su nam govorili da je to nemoguće, međutim pojavile su se određene grupacije vlasti koje su shvatile da je to veliki problem, te su pokrenuli ideju da se krene ka formiranju fonda, a mi to pozdravljamo – naglasila je.

Dodala je kako se mehanizam, koji će odgovarati državi, mora pronaći, ali da ni sami ne znaju kome se konkretno obratiti jer institucije prebacuju odgovornost i nadležnost s jedne na drugu.

– Koga kod da samo pitali, svi su rekli da nisu nadležni, ali ja sam istrajna u ovoj borbi , a kada sam krenula u sve ovo, rekla sam sebi, moje dijete možda neće dobiti alimentaciju, ali nečije sigurno hoće jednog dana – zaključila je Miljatović.

Djeca razvedenih roditelja koji ne dobijaju alimentaciju u BiH, po svemu sudeći, nemaju podršku države i sistema. Stvaraju se nepotrebni problemi, a od osnivanja alimentacionih fondova, koji bi doprinijeli zaštiti djece i prvenstveno ostvarivanju njihovih, nema ni traga. Samohranim roditeljima ne preostaje ništa drugo, nego da s jednim primanjem i nadom u bolje sutra, pokušaju omogućiti svojoj djeci normalan život.

(Interview.ba)