Sanel Kajan (DF) otkrio čija voda sadrži fekalije i bakterije: “Riječ je o hrvatskoj vodi. HDZ promoviše i podržava!”
Zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Sanel Kajan (DF) zatražio je odgovore od Zavoda za javno zdravstvo FBiH ali i odgovore od Federalne uprava za inspekcijske poslove koja voda sadrži fekalije i bakterije. Pošto nije dobio odgovore na svoje zastupničko pitanje, danas je javno objavio čija voda sadrži fekalije i bakterije koje su opasne po ljudski život piše Crna-Hronika.
“Pošto Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na moj zahtjev da se javno oglase o tome u kojoj flaširanoj vodi su nađene fekalije i ešerihija koli, opnda se moram javno oglasiti i iznijeti svoja saznanja.
Naimde, nezvanično (jer kriju podatke) kao zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine doznajem da je riječ o vodi iz Republike Hrvatske. Inače HDZ promoviše i podržava navedenu vodi. Stoga sami izvucite zaključak! – napisao je član DF-a Sanel Kajan na svom Facebook profilu.
O spornoj flaširanoj vodi u BiH oglasili se iz Oaze, Jane, Lede i Princess-a
Pročitajte njegovo poslaničko pitanje ali i odgovor koji je dobio.
Pozivam Federalnu upravu za inspekcijske poslove da pokaže odgovorost i javno objavi informacije o tome koji su primjerci flaširanih voda bili kontaminirani. Konkretno!
Ukoliko se i Federalna uprava za inspekcijske poslove ogluši na moj zahtjev, kao zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, pokrenut ću dalje procedure preko Parlamenta i drugih nadležnih službi za konačno utvrđivanje istine. Skrivanjem podataka od javnosti nanosi se iznimna šteta, u prvom redu ljudima koji konzumiraju flaširanu vodu, ali i brojnim proizvođačima voda, jer je poluinformacijama izazvan strah i sumnja u svakog proizvođača vode.
Monitoring prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda na području Federacije BiH, kontrolisanih u razdoblju od oktobra 2021. do septembra 2022. godine vršio je Zavod za javno zdravstvo FBiH. Shodno tome, molimo da se za sva pitanja vezana za osnov za provođenje monitoringa, kao i svrhu, cilj, postupak i ishode monitoringa obratite Zavodu.
Naime, s obzirom da navedeni monitoring nije provodila,niti je u istom na bilo koji način učestvovala Federalna uprava za inspekcijske poslove temeljem zakonom propisanih nadležnosti i procedura, to nije ni zakonito, niti profesionalno, etično, pa čak ni logično, da preuzimamo odgovornost saopštavanjem informacija do kojih nismo došli postupanjem naših inspektora u okviru jasno definisanih i zakonom propisanih okvira i procedura, upravo kako na osnovu nepotvrđenih podataka ne bismo nanosili štetu, kako proizvođačima voda, tako i ovom organu i budžetu Federacije BiH u slučaju eventualnih pravnih sporova.
Federalna uprava za inspekcijske poslove je Informaciju Zavoda za javno zdravstvo FBiH o rezultatima monitoringa prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda na području Federacije BiH, kontrolisanih u razdoblju od oktobra 2021. do septembra 2022. godine zaprimila putem pošte i protokoladana 25.10.2022. godine, te je bez odlaganja (istog dana), u skladu sa svojim nadležnostima, istu proslijedila kantonalnim ministarstvima zdravstva, kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, kantonalnim i općinskim sanitarnim inspektorima, te Sektoru granične inspekcije FUZIP, kako bi se temeljem saznanja iz zaprimljene informacije pojačale aktivnosti svih inspekcijskih organa u FBiH, a s ciljem zaštite javnog zdravlja i prava potrošača. O ovome je, na konferenciji za medije održanoj 17.11.2022. godine, javnost obavijestio glavni federalni zdravstveni inspektor.
Nadalje, Federalni zdravstveni inspektorat je putem federalnih inspektora za hranu pristupio planiranju provođenja pojačanih inspekcijskih nadzora punionica vode, a Sektor granične inspekcije FUZIP je odmah pojačao nadzor nad uvozom vode na 13 graničnih prijelaza/mjesta carinjenja BiH na području FBiH. U pojačanom nadzoru pri uvozu, od 25.10.2022. godine do momenta sačinjavanja ovog odgovora,nije evidentirana niti jedna pošiljka vode koja se ne nalazi na Listi priznatih prirodnih mineralnih voda i prirodnih izvorskih voda u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 21/22).
O inspekcijskim nadzorimafederalnih inspektora za hranu (FUZIP), kantonalnih i gradskih sanitarnih inspekcija u unutrašnjem prometu, javnost će biti blagovremeno informisana.
Napominjemo da je uvidom u spisak sedam (7) voda za koje su rezultati monitoringa pokazali da sadrže bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, utvrđeno je da su iste kupljene i uzorci dostavljeni na analizu u oktobru, novembru i decembru 2021. godine, te da je rok upotrebe šest (6) spornih voda istekao najkasnije do septembra 2022. godine, dok je samo za jednu od sedam spornih voda rok upotrebe bio 17.11.2022. godine. Iskazujemo žaljenje što smo informaciju Zavoda zaprimili tek po okončanju monitoringa, čime je onemogućena pravovremena reakcija inspekcijskih organa u smislu povlačenja eventualnih neispravnih proizvoda s tržišta s ciljem zaštite javnog zdravlja i prava potrošača.
Kao što smo demonstrirali za vrijeme pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, zaštita zdravlja stanovništva i prava potrošača su apsolutni prioriteti djelovanja ove Uprave.
U tom smislu, koristimo priliku da Vas informišemo da su, u prekograničnoj kontroli roba u periodu od 1.1. do 30.11.2022. godine, federalni granični inspektori izvršili ukupno 132.887 inspekcijskih nadzora, te uzeli 5.337 uzoraka roba pri uvozu, od kojih se 70 uzoraka odnosilo na vodu za piće. Laboratorijskom analizom je utvrđeno da svi uzorci vode odgovaraju zakonom propisanim uvjetima.
Od ukupnog broja ispitanih uzoraka roba pri uvozu, laboratorijskom analizom i superanalizom utvrđeno je da 10 uzoraka prehrambenih proizvoda i predmeta opće upotrebe ne odgovara propisanim kriterijima, zbog čega je doneseno 10 zabrana uvoza roba u BiH, čime je spriječeno stavljanje na tržište i upotreba nedozvoljenih ili neispravnih prehrambenih proizvoda i predmeta opće upotrebe.
Nadalje, federalni inspektori za hranu (ukupno 2) su u periodu od januara do kraja novembra 2022. godine u unutrašnjem nadzoru izvršili 768 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih je izdato 159 rješenja o otklanjanju nedostataka i 57 prekršajnih naloga s ukupnim finansijskim teretom od 87.500,00 KM. U odnosu na godišnju normu (288 nadzora), dva federalna inspektora za hranu su u posmatranom periodu izvršili 304% višenego što je planirano.
Imajući u vidu Vaš budući angažman u kapacitetu poslanika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, dužni smo Vas također obavijestiti da, s aspekta složenog zakonodavnog okvira i procedura kojima se reguliše inspekcijski nadzor u oblasti sigurnosti hrane,nadležni inspekcijski organi (federalni, kantonalni, gradski i općinski)provode inspekcijski nadzor u cilju službene kontrole zdravstvene ispravnosti, higijene i kvaliteta hrane,u skladu sa Zakonom o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj: 50/2004), Zakonom o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opće upotrebe(„Sl. list SFRJ“, broj: 53/91), Zakonom o zdravstvenom nadzoru životnih namirnica i predmeta opće upotrebe(„Sl. list SFRJ“, broj: 43/86 i 18/90), te drugim zakonima i proizilazećim podzakonskim aktima.
Zakonom o hrani propisana je opšta odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane na način da su subjekti koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni obezbijediti da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadziru poštivanje propisa. Nadalje, subjekti u poslovanju s hranom moraju obezbijediti sistemsko sprovođenje opštih ili specifičnih uslova higijene hrane koje utvrđuje Agencija za sigurnost hrane, u saradnji s nadležnim organima.
Radi službene kontrole zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane, zakonom je propisano da se zapotrebe laboratorijskih analiza mogu uzeti uzorci sirovina, sastojka, tehnoloških pomagala i drugih materija koje se koriste za pripremu i proizvodnju hrane, poluproizvoda, gotove hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, kao i sredstava za čišćenje i održavanje koja se koriste u poslovanju s hranom. Uzorke uzima i dostavlja ovlaštenom ispitnom laboratoriju nadležni inspektor, koji o tome sačinjava zapisnik. U skladu s čl. 23. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica („Sl. list SFRJ“, broj: 53/91), subjekt nadzora može pobijati rezultat analize uzorkazahtjevom da se izvrši superanaliza uzoraka uzetih u isto vrijeme, na isti način i ispitanih istom metodom. Ovaj zahtjev se podnosi u roku od tri (3) dana od dana saopćenja rezultata analize subjektu nadzora.
Ako rezultat superanalize nije u skladu s rezultatom analize, mjerodavan je rezultat superanalize uzorka.Zahtjev za superanalizu u pravilu podnosi subjekt nadzora u slučaju kada se analizom utvrdi da uzorak ne ispunjava zakonom propisane kriterije zdravstvene ispravnosti. S proceduralnog aspekta, postupak inspekcijskog nadzora provodi se u skladu s navedenim propisima o hrani, te Zakonom o inspekcijama FBiH, Zakonom o upravnom postupku FBiH i drugim aktima koji propisuju načine, procedure, rokove, kao i prava subjekata nadzora u postupku.
Nadalje, članom 27. Zakona o hrani – Odgovornost u vezi s hranom koja ne udovoljava propisanim zahtjevima,propisana je obaveza subjekta u poslovanju s hranom da je, ukoliko zna ili opravdano sumnja da je hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tržište ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti,dužan odmah spriječiti stavljanje hrane na tržište, odnosno u slučajevima kada proizvod više nije pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti nadležne organe.
Nadalje, ukoliko je hrana već stigla do potrošača, subjekt u poslovanju s hranom mora efikasno i tačno obavijestiti potrošače o razlozima za njeno povlačenje, i ako je potrebno, od potrošača tražiti povrat hrane kojom su već snabdjeveni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visokog nivoa zaštite zdravlja.
Konačno, subjekt u poslovanju s hranom u maloprodaji ili distribucionoj djelatnosti koja nema direktnog uticaja na ambalažu, deklarisanje, zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane, unutar granica svoje djelatnosti mora započeti postupak povlačenja s tržišta hrane koja ne udovoljava zahtjevima o zdravstvenoj ispravnosti kad o tome dobije obavještenje, odnosno rješenje kojim se nalaže preduzimanje mjera.
Plan praćenja – monitoring hrane regulisan je Pravilnikom o provedbi praćenja – monitoringa hrane („Službeni glasnik BiH“, broj: 21/2011). Plan praćenja – monitoring hrane je sistemsko provođenje analiza, prikupljanje, obrada i evaluacija podataka o količinama pojedinih odobrenih sastojaka hrane te njihovom unosu u čovjekov organizam. U skladu s Pravilnikom, uzimanje uzoraka hrane za laboratorijsko ispitivanje za potrebe provedbe monitoringa obavljaju nadležne inspekcije entiteta, kantona i Brčko Distrikta BiH u saradnji sa stručnim osobljem Agencije. Uzimanje uzoraka obavlja se u skladu s instrukcijom o načinu uzorkovanja i akreditiranim analitičkim metodama za obavljanje pojedinih analiza ili skupina analiza za pojedine vrste hrane odnosno artikala i predmeta u dodiru s hranom. Voda za piće ispituje se u skladu s propisom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.
U skladu sa Zakonom o hrani, Agencija za sigurnost hrane, u saradnji s nadležnim organima, donosi mjere organičenja stavljanja hrane na tržište i zahtjev za povlačenje hrane s tržišta, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana neodgovarajućeg kvaliteta.
Kazne za oblast sigurnosti hrane propisane su članovima 69. – 71. Zakona o hrani.
Na koncu, stojimo na raspolaganju da pružimo potrebne informacije o ovom i drugim pitanjima iz okvira naše nadležnosti, te pozivamo da naše aktivnosti pratite putem službene web stranice www.fuzip.gov.ba.
Nadamo da ćete svojim aktivnim djelovanjem u Parlamentu FBiH doprinijeti kreiranju boljeg društveno-ekonomskog ambijenta i kroz unapređenje uslova i zakonodavnog okvira za rad inspekcijskih organa u FBiH.